Prema podacima Hrvatske udruge banaka (HUB), u posljednje tri godine visina prodanih potraživanja banaka iznosi sveukupno 17,175 mlrd. kuna, a od ukupnih prodanih potraživanja, čak 72 posto se odnosi na pravne osobe (trgovačka društva).
U posljednjoj analizi HUB-a iz prošle godine utvrđeno je da oko 10 tisuća građana drži čak 63 posto posto duga za koje HUB pretpostavlja da su blokade duže od pet godina i ponajviše rezultat ovrhe raznih financijskih projekata poduzeća u kojoj su se građani upuštali kao poduzetnici.
- To su očito dugotrajni sudski procesi gdje nije došlo do nastavka otplate. Često je riječ o dugim i neučinkovitim stečajevima nad tvrtkama u kojem vjerovnici naplaćuju tek trećinu duga. Za ostale dužnike, kojih je puno više, iznosi dugovanja su manji, ali često i uz više vjerovnika te je iz tog razloga potrebno razgovarati s vjerovnicima i tražiti konkretno individualno rješenje - objašnjavaju u HUB-u, napominjući da je postotak vrijednosti dugovanja koje banke naplaćuju tvrtkama za naplatu potraživanja poslovna tajna svake banke.
- Bankama je u interesu da su klijenti zadovoljni uslugom i odnosom banaka prema njima te se uvijek pokušava pronaći individualno rješenje na zakonit i praktičan način. Stoga se potraživanja prodaju tek u slučajevima kada ne postoji mogućnost suradnje i zadovoljavajućeg rješenja za obje strane - ukazuju u HUB-u te time posredno objašnjavaju zašto banke na kraju pribjegavaju prodaji potraživanja agencijama.
- Kome će i po kojoj cijeni, odnosno uz koji diskont prodati svoja potraživanja, odlučuje uprava kreditne institucije, a u okviru svoje poslovne politike. Prema nama dostupnim informacijama, kreditne institucije odlučuju se na prodaju dijela svojih potraživanja nakon što iscrpe ostale mehanizme koje su im na raspolaganju za naplatu dospjelih neplaćenih potraživanja - pojašnjavaju u HNB-u.
Podaci koje su banke i štedne banke dostavile u HNB pokazuju da iznos prodanih potraživanja raste iz godine u godinu - 2015. je bruto knjigovodstveni iznos potraživanja bio 2,8 mlrd. kuna, 2016. godine 5,97 mlrd. kuna, a 2017. 8,34 mlrd. kuna. Kupoprodajna cijena 2015. je iznosila 606 milijuna kuna, 2016. godine 1,79 mlrd. kuna, a 2017. 2,4 mlrd. kuna. Podaci o prodanim potraživanjima za prva tri mjeseca ove godine pokazuju iznos potraživanja od 1,1 mlrd. kuna, uz kupoprodajnu cijenu od 483,6 milijuna kuna.
Kad je riječ o ustupanju i prodaji potraživanja, iz Hrvatske narodne banke (HNB) pojašnjavaju da je Zakonom o obveznim odnosima regulirano da vjerovnik može prenijeti svoju tražbinu na trećeg zaključivanjem ugovora o ustupu tražbine. Posebno ukazuju da za ustupanje tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju.
- Kupoprodaja plasmana od strane kreditnih institucija i prijenos na stjecatelja regulirani su i Zakonom o kreditnim institucijama, a detaljnije Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija. Tim propisima se, između ostalog, osigurava da kreditne institucije prodajom plasmana ne narušavaju zaštitu potrošača: uvjeti određeni tim propisima propisuju da je kreditna institucija dužna osigurati da potrošač čiji su plasmani predmet ugovora o kupoprodaji plasmana, ne dođe kod stjecatelja ili kod treće osobe u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema prodavatelju odnosno kreditnoj instituciji - napominju iz HNB-a.
