Varaždinski gradski vijećnici, nakon što su prošli mjesec bili informirani o razlozima zašto će se raskinuti Ugovor o interventnom zbrinjavanju baliranog otpada u Brezju i pripadajući dodatak, uskoro će o tome i glasovati. Rekao je to varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, najavljujući skoru sjednicu Gradskog vijeća na kojoj će se, osim raskida ugovora s T&H Investom, donijeti i promjene i dopune gradskog proračuna.
- Iako je Varkom ugovorna strana s T7 VIS-om, odnosno njegovim sljednikom T&H Investom, ipak je zaključeno da se o raskidu raspravi i odluči na Gradskom vijeću, dodao je Čehok, napominjući da je Grad Varaždin većinski vlasnik Varkoma.
Da je pravi put za gordijski pravni čvor oko bala raskid ugovora s T&H Investom, kao i koncesije za bele koju je dobila zajednica ponuditelja ne čelu s CE-ZA-R-om, varaždinska gradska vlast ne dvoji nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ovaj tjedan dalo suglasnost na Plan sanacije odlagališta u Brezju.
-Iako neki misle da se sve to moglo i brže, za naše prilike ovo ide brzo. Plan se počeo raditi prošle godine, a nedavno ga je objavilo nadležno ministarstvo. Suglasnost je sada stigla nakon što je dobio zeleno svjetlo na Stručnom povjerenstvu, koje je održalo više sjednica i na kraju izbacilo iz njega MBO postrojenje nakon što je, protekom vremena, promijenjen ključni broj otpada u balama koji nije potrebno obrađivati prije odlaganja. To je mišljenje struke, a ne politike, naglasio je gradonačelnik, dodajući da je Plan sanacije bala Grad Varaždin nije imao još od 2008. godine.
Idući korak, kako je najavio, podnošenje je zahtjeva za sufinanciranje zbrinjavanja bala.
-Iako smo tražili više, Fond je sada spreman sudjelovati podmiriti 40 posto troškova zbrinjavanja. Kakvo će ono biti postoje dvojbe. Naime, ukoliko je balirani otpad u rangu tekućeg otpada, postoji opcija da ga Čistoća odveze na odlagališta s kojima već ima sklopljene ugovore. Druga opcija je javna nabava. Imamo tri godine da maknemo sve bale i saniramo tlo, rekao je Čehok, dodajući da je MBO nekad bio rješenje, pogotovo kada je bivšem gradonačelniku Goranu Habušu ponuđeno da se bale zbrinu za oko 700 kuna po toni, uz mogućnost otkupa dijela dionica.
Napomenuvši da bi građani imali manjih problema s kantama za otpad, kao i da bi se cijena korigirala, naglasio je da je Grad Varaždin i dalje zainteresiran za kupnju MBO postrojenja, ali ne po ponuđenoj cijeni od 160 milijuna kuna pa je stoga za procjenu angažiran Deloitte.
-Najprije smo pokušali naći kroz pregovore ne samo rješenje za bale, nego i Pos te aerodrom. No rečeno je da je bolje ići svaki pravni posao za sebe rješavati. Kod pregovora u vezi bala bilo je i zahtjeva da se poveća cijena zbrinjavanja iz ugovora. Ne znam sada točno koja je to strana tražila, Zoran Pripuz ili Marijo Bucina, ali nije 1.500 kuna, već oko 200 kuna više. Tako su pregovori stali. A u raskid ugovora se ne ide samo zbog promjene ključnog broja otpada, nego i zato što ugovorna strana nije dostavila potrebnu dozvolu, napomenuo je Čehok.
Kako je dodao Damir Habijan, predsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća, zahtjev za sufinanciranje predat će se nakon što se raskinu postojeći pravni odnosi u vezi bala.
-Dobivena suglasnost na Plan preduvjet je za sufinanciranje. Ovo je novi početak rješavanja bala i vjerujem zadnji. Da bi do toga došli, nije bilo lako, ali smo donijeli hrabre odluke, naglasio je Habijan, napominjući da uvijek postoje rizici, pa tako i od tužbi nezadovoljnih strana.
Suglasnost nadležnog ministarstva na Plan sanacije, kako je ukazao zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar, najbolji je dokaz ispravnog rada gradske vlasti na problematici bala.
-Ovo je prvi put da su i Ministarstvo i Fond i Grad na istoj liniji. Toga nije bilo godinama i zato je rješenje bliže nego ikada. Rizik od tužbi postoji, ali naknade štete koje se spominju sigurno nisu realne, iako će o tome svoje zadnji reći sud. No, ako neki to žele, procesi neka idu, ali mi ćemo bale zbrinuti, i to na način da za to građani neće trebati izravno plaćati, naglasio je Avar, dodajući da će se novac za bale namaknuti iz gradskog proračuna, a koliko, ovisi o sufinanciranju države.
