U spomen na preminulog dugogodišnjeg člana i predsjednika udruga, borca Narodnooslobodilačke vojske Tita Graha, varaždinski antifašisti oprostili su se komemoracijom od svog prijatelja.
Tito Grah rođen je 1927. godine u Bartolovcu, gdje je završio osnovno obrazovanje, a nakon Gimnazije u Varaždinu, završio je Pravni fakultet u Zagrebu.
Kao mladi gimnazijalac pridružio se kalničkim partizanima, najprije u sastavu Kalničkog partizanskog odreda, a onda i NO brigade „Braća Radić“ koja je djelovala na području sjeverozapadne Hrvatske.
Doživio je teške trenutke nakon tragedije Jalkovečkih žrtava, uništenja partizanske bolnice Stupe i nakon Šemovečke bitke kada je među prvima dolazio na mjesto tragedija.
Iz rata izašao je sa činom kapetana. Poslije rata radio je kao sudac u Varaždinu i Ivancu te kao javni pravobranitelj u Varaždinu, međutim većinu radnog vijeka proveo je kao tajnik Grada Varaždina.
Vršio je niz funkcija u društveno – političkim organizacijama, a kao sekretak SK i predsjednik SUBNOR-a dao je značajan doprinos u stvaranju spomeničke baštine varaždinskog kraja.
S umjetnikom Pavlom Vojkovićem zaslužan za podizanje Spomenika NOB-e i kosturnice na gradskom groblju u Varaždinu, spomenika „Plamen revolucije“ u Šemovcu te spomenika u Žabniku, Turčinu i Leštakovcu, a posljednji čin bio je vraćanje i postavljanje bisti narodnih heroja u spomen park NOB-e na varaždinskom groblju.
U više mandata vršio je funkcije predsjednika Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije te Udruge antifašističkih boraca i antifašista općina i grada Varaždina u čemu su ga starost i bolest spriječile u daljnjem djelovanju.
Za svoje djelovanje primio je niz lokalnih, republičkih i odlikovanja bivše Jugoslavije, pred nekoliko godina i ratno odlikovanje Ruske Federacije.
Tito Grah umro je 8. listopada, a sahranjen je u krugu obitelji na varaždinskom groblju. Štovaoci, suborci i prijatelji odali su mu počast dan kasnije nakon održane komemorativne svečanosti na kojoj su govorili njegovi suborci Slavica i Mirko Dabić te prvoborac Đuro Klarić.
