Anđelko Stričak na sastanku premijera sa županima; glavna tema bila je ravnomjerni regionalni razvoj

VV | 16.7.2025. u 14:08h | Objavljeno u Aktualno

Unaprjeđenje zakonodavnog okvira za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske bila je glavna tema današnjeg sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Pozdravljajući novoizabrane lokalne čelnike, kao i mnoge koji su potvrdili svoj mandat na nedavno održanim lokalnim izborima, premijer je poručio da su četiri stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom, a to su strukturirani dijalog, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te realizacija zajedničkih projekata, doveli do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske, preneseno je na službenim stranicama Vlade RH.

Prvi sastanak u tom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016., radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.
 
Osim novoizabranim županima, premijer je zaželio dobrodošlicu i novoj ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataši Mikuš Žigman, kojoj je Hrvatski sabor danas izglasao povjerenje.
 
Premijer Plenković kazao je kako je zajednička politika vlade i županija ravnomjernog regionalnog razvoja polučila odlične rezultate, o čemu govori činjenica da su mnogi župani, gradonačelnici i načelnici obnovili svoje mandate.
 
Ogromni iskoraci u projektima posebno krojenim prema specifičnostima hrvatskih krajeva
 
Četiri stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom, a to su strukturirani dijalog, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te realizacija zajedničkih projekata, doveli su do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.
 
Svi zajedno moramo raditi ono za što smo dobili povjerenje, a to je dobrobit svih naših građana i hrvatskog gospodarstva te ukupni razvoj, poručio je.
 
Osvrnuo se na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u kojem su do sada napravljeni ogromni iskoraci, najavivši sjednicu Savjeta u četvrtak u Slatini.
 
I  svi ostali projekti toga tipa, poput onoga za Liku, Karlovačku županiju, Dalmatinsku zagoru, Sjever Hrvatske, Banovinu, otoke, urbana središta županija i brdsko-planinska područja prepoznaju specifične okolnosti u kojima se pojedini krajevi Hrvatske nalaze.
 
Korištenje distribucijske snage državnog proračuna, sredstva iz europskih i drugih međunarodnih izvora, investicije brojnih javnih poduzeća, uz stvaranje pozitivnoga investicijskog ozračja kroz predvidivi porezni i pravni okvir, smanjivanje administrativnih barijera i borbu protiv korupcije, temeljni su elementi koji su preduvjet razvoja, kazao je.
 
Ubrzano hvatamo korak razvijenosti, uz rekordno visoku zaposlenost i nisku nezaposlenost
 
Osvrnuvši se na rezultate toga razvoja u proteklih devet godina, podsjetio je da je Hrvatska dosegla 77 posto prosjeka razvijenosti EU-a na kraju 2024., sa 62 posto iz 2016. godine, te da ubrzano lovi korak s onim zemljama koje su u EU ušle ranije.
 
Posebno je istaknuo visoku stopu zaposlenosti, kazavši da je u Hrvatskoj trenutno milijun i 760 tisuća zaposlenih, uz svega 70-ak tisuća nezaposlenih.
 
To znači da je hrvatsko tržište rada pulsirajuće, a da bismo nadomjestili sve njegove potrebe posegnuli smo i za stranim radnicima, kazao je premijer dodajući da ih je trenutno oko 140 tisuća.
 
Uz to, naglasio je, veći je ekonomski standard građana postignut povećanjem plaća i mirovina, a i dalje ostaje zadaća boriti se protiv inflatornih pritisaka, što je problem koji najviše pogađa one s nižim primanjima.
 
Govoreći o širem globalnom kontekstu, kazao je da je tema sigurnosti i obrane glavna na dnevnom redu međunarodne zajednice, a ona se i reflektirala i u novom dogovoru saveznica u NATO-u o povećanju izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a do 2035., uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti koje se mogu koristiti i u civilne svrhe.
 
U tom je kontekstu najavio da će se 31. srpnja u Zagrebu, uoči proslave 30. obljetnice Oluje, održati veliki vojni mimohod, kako bi javnost mogla vidjeti trenutno stanje osposobljenosti Hrvatske vojske i policije te drugih službi.
 
Osnovat će se Vijeće za regionalni razvoj
 
Nakon sastanka, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u izjavi medijima da su reakcije svih županica i župana na predstavljeno unaprjeđenje zakonodavnog okvira za regionalni razvoj  pozitivne, najavivši da će se kroz nekoliko dana novi Zakon o regionalnom razvoju naći i u javnom savjetovanju.
 
Kako se ovaj format sastanaka pokazao itekako korisnim, premijer je kazao da su ga zato u novom zakonu odlučili institucionalizirati kroz osnivanje Vijeća za regionalni razvoj.
 
Podatak da je od 576 lokalnih jedinica do političke promjene došlo u samo 17 posto njih potvrđuje da je politika stalnog dijaloga, funkcionalne i fiskalne decentralizacije te provedbe projekata imala efekta na ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, poručio je premijer Plenković.
 
Najavio je da će se idući sastanak održati u prosincu, a o mjestu će se naknadno dogovoriti.
 
Marušić: Župani pozdraviti predstavljene promjene zakona
 
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i brodsko-posavski župan Danijel Marušić kazao je kako su se svi župani pozitivno očitovali na predstavljene promjene zakona.
 
Dodao je kako se navedene promjene odnose na lakše i transparentnije korištenje fondova te lakšu realizaciju svih projekata na koje se ti zakoni odnose.
 
Župani su pohvaliti suradnju, jer su te promjene zakona vrlo često inicirane s terena, poručio je ocijenivši da su takvi sastanci dokaz partnerskog odnosa Vlade i svih županija.
 
Nakon krize postupno otpuštamo mjere i vraćamo se na tržišne odnose vodeći računa o standardu naših građana
 
Premijer Plenković se na upit novinara osvrnuo i na Vladinu odluku o prestanku reguliranja cijena naftnih derivata.
 
Pojasnio je kako se s faznim otpuštanjem mjera počelo još na jesen prošle godine kada su na razini Europske unije donesene okvirne odluke da se mjere, koje su u doba energetske krize polučile svoje rezultate, postupno krenu vraćati na tržišne odnose.
 
Vlada će sve što bude radila i dalje raditi s mjerom i oprezom, vodeći računa o ekonomskom i socijalnom standardu naših građana, poručio je.
 
Što se tiče tržišta naftnih derivata, u Hrvatskoj su i dalje cijene naftnih derivata povoljnije nego što je to u zemljama u našem okruženju, dodao je.

Označeno u