Pelud ambrozije, čija je cvatnja na vrhuncu, smatra se jednim od najjačih alergena, a procjenjuje se da je na ambroziju alergično deset posto stanovništva Hrvatske.
Upravo zbog tog javnozdravstvenog aspekta, kao i šteta koje stvara u poljoprivredi, važno je suzbijati njezino širenje i cvatnju, budući da njezina pelud izaziva neželjene reakcije kod osjetljivijih ljudi.
Najveće koncentracije peludi ambrozije se nalaze u zraku upravo u ovo vrijeme, odnosno u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna, iako se pelud ambrozije može naći u atmosferi od srpnja pa sve do prvih mrazeva.
- Zrnce peludi ambrozije ponaša se kao aeroalergen. Sastavljeno je od preko 60 različitih proteina od kojih se većina ponašaju kao antigeni, uzrokujući brojne ljetne alergije kod ljudi, koje se pak mogu manifestirati osipom kože, konjuktivitisom, alergijskim rinitisom,curenjem nosa, svrbežom nosa i očiju, začepljenim nosom i otežanim disanjem, kihanjem, crvenilom očiju ili pogor- šanjem/pojavom bronhijalne astme, upozorava zamjenica ravnatelja ZZJZ Varaždinske županije mr. Irena Stipešević Rakamarić, dr. med. spec. javnog zdravstva.
- U ingerenciji je komunalnih redara da upozore vlasnika, koji ne provodi navedene mjere na terenu u svom vlasništvu. Ukoliko u zakonskom roku od izdanog upozorenja iste ne budu izvršene, vlasnika će se kazniti proporcionalno površini. Ako vlasnik niti tada ne provede potrebne mjere, problem prelazi u ingerenciju inspekcijskog nadzora (fitosanitarna, šumarska i poljoprivredna inspekcija), ukazuje Rakamarić.
Posebno upozorava na propise koji ovu problematiku ne pokrivaju na odgovarajući način.
- Naime, između intervencije komunalnih službi i inspekcijskih službi postoji određeni vremenski raskorak, budući da su oni, prema objašnjenju iz komunalnog redarstva, zakonski dužni periodički izvještavati inspekciju. To de facto može značiti da u periodu dok još postoji štetan učinak na zdravlje ljudi, u praksi mož- da nitko neće prisilno provesti zakonske mjere suzbijanja i uklanjanja ambrozije pa bi ona mogla „odcvjetati“ svoje prije nego oni koji smiju stupiti na privatno vlasništvo o tome uopće dobiju službenu obavijest.
Također nije mi poznato da li za to uopće postoje predviđena financijska sredstva i infrastruktura, kada bi ova administrativna barijera, recimo i bila uklonjena. Možda bi tada problem bila naplata nastalih troškova od pravnih i privatnih osoba, kao što je i općenito problem naplate u RH. Tako da je problem oko uklanjanja složen jer ispada da svatko može korektno obaviti svoju dužnost, a da problem i dalje ne bude riješen, upozorava.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti
