Masovnije iseljavanje iz Hrvatske počelo je s gospodarskom krizom 2009. godine, ali to ne vrijedi i za Varaždinsku županiju, koja je veći negativan trend počela bilježiti tek s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistku. Od tada, naime, broj iseljenih stanovnika iz županije neumoljivo raste.
Primjerice, dok je 2012. godine iz Varaždinske županije iselilo tek 115 stanovnika, lani se taj broj gotovo udesetručio i Varaždinsku je županiju napustilo čak 1.021 ljudi. Negativan trend Na razini RH trend iseljavanje je također u stalnom porastu, a kako se granice EU sve više otvaraju, za očekivati je kako će broj iseljenih biti iz godine u godinu sve veći…
Ipak, postoji županija iz koje stanovništvo ne odlazi, već naprotiv - u kojoj je broj useljenih veći od broja iseljenih stanovnika. Radi se o Istarskoj županiji, koja po mnogočemu može biti pozitivni primjer u Lijepoj našoj.
Za Varaždinsku županiju, koja je uglavnom poznata po minimalnim plaćama i radno-intenzivnoj industriji, to se, na žalost, ne može reći. Što se tiče krajeva koji su najviše pogođeni iseljavanjima, najviše iseljenih u odnosu na ukupan broj stanovnika ima Općina Donja Voća, koju slijede Bednja pa Sračinec. Uvjetno rečeno, najbolja situacija, je u Općinama Breznica, Cestica i Sveti Ilija koje je napustilo najmanje stanovnika.
U Općini Cestica na to kažu kako je bitna činjenica da je Općina Cestica pogranična općina koja graniči s Republikom Slovenijom te su u blizini i dobro prometno povezane i Republika Austrija i Njemačka, a u te države se najviše zapošljavaju naše radne snage, koje su dnevni migranti. U Svetom Iliji smatraju kako za navedene brojke ima više razloga.
- O d stupnja obrazovanja, zaposlenosti, visini osobnih primanja pa sve do društvenog života u lokalnoj sredini, osiguranim komunalnim uvjetima, različitim sufinanciranjima građanima pa sve do ljubavi i privrženosti prekrasnom rodnom kraju, obitelji i prijateljima - kažu Svetom Iliji.
Kako će tek biti?
Treba primijetiti kako Varaždinska županija, ako se usporedi s drugim županijama RH ipak nije ona iz koje se najviše iseljava. Tu prednjače Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, odnosno slavonske županije iz kojih mladi odlaze u velikom broju. To ne znači da je situacija kod nas dobra (ako je drugdje lošija), a i pitanje je kakva će situacija tek biti za pet do deset godina.
Kako kod nas, tako i u cijeloj zemlji. Jer, demografi upozoravaju da Hrvatsku napuštaju mahom mlađi, a bez stanovništva kao najvrednijeg potencijala u prostoru i društvu, nema ni gospodarskog rasta i održivog mirovinskog sustava. Zato je krajnje vrijeme da politika napokon stvori povoljne ekonomski uvjeti i društvenu klimu koja neće mlade tjerati iz zemlje.
Šterc: Svjedočimo egzodusu bibliskih razmjera
- Još se uvijek misli da je demografija samo socijalni i obiteljski problem, a ne ključni razvojni i strateški, problem o kojem ovisi budućnost zemlje. To se vidi i u prijedlogu proračuna za 2018. godinu - ukazuje doc. dr. Stjepan Šterc, demograf s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i drugih institucija, Hrvatska je među prvih pet zemalja u svijetu po starosti stanovništva i među prvih šest u svijetu po stopi iseljavanja stanovništva u odnosu na ukupan broj. Šterc, međutim, upozorava da su prilike lošije.
- Situacija je lošija od toga, jer su podaci Državnog zavoda za statistiku upitni. Naime, oni bilježe tek oko 50 posto stanovništva koje iseli, odnosno bilježi se samo ono stanonvništvo koje se odjavi na MUP-u, objašnjava demograf, dodajući da je Hrvatska zapravo druga u svijetu po udjelu iseljavanja godišnjem u odnosu na ukupnu populaciju, zbog čega neki govore o egzudosu biblijskih razmjera. Smatra da je ključno priznati da postoji ozbiljan problem, a zatim odrediti mjere.
- Kad se problem dovoljno ozbiljno shvati i postavi tako u sustavu državne uprave, tehničke je mjere kasnije lako razraditi i po testirati. To uostalom već rade neke lokalne sredine puno bolje nego država. Uostalom Hrvatska već ima tri dokumenta vezana za demografsku problematiku u kojima sve piše i po kojima je potrebno samo donositi odluke u interesu hrvatske populacije - ističe Šterc. Vezano za ekonomsku situaciju, koja je glavni razlog iseljavanja mladih, Šterc je opravdano kritičan prema državi i svim Vladama dosad.
- Gospodarski se razvijamo već 22 godine (nakon Oluje) po silnim modelima velikih stručnjaka za ekonomiju i financije, a nismo se pomaknuli niti korak. Zato nam mladi više ne vjeruju, čak i oni obrazovani s relativno sigurnim i većim plaćama. Razarajuće djelovanje političkog sustava na osnovne društvene vrijednosti po odgovorima mladih iz novijih anketa potvrđuju glavni razlog napuštanja - zaključuje Šterc.
