U petak, 22 rujna obilježit će se 32. obljetnica oslobođenja Varaždina i Dan branitelja Varaždinske županije. Tim povodom razgovarali smo s mr. sc. Stjepanom Adanićem, predsjednikom SO Varaždin 1990./1991., odnosno ratnim gradonačelnikom, koji je danas na čelu JANAF-a.
Ako Varaždinske dane rata počinjemo računati od napada JNA na varaždinski aerodrom, 15. rujna 1991., što se događalo prije? Koje biste ranije događaje izdvojili počevši od izbora 1990. u Hrvatskoj, a posebno u Varaždinu?
U istočnoj i srednjoj Europi krajem 80-ih i početkom 90-ih godina dogodile su se značajne demokratske promjene, koje su rezultirale dokidanjem blokovske podjele svijeta, srušen je Berlinski zid, Njemačka se ujedinila i raspao se SSSR. Raspad komunizma u istočnoj Europi, izuzev Rumunjske, dogodio se mirnim putem. Novonastale države, s nacionalnim obilježjima, kolokvijalno nazivamo tranzicijskim jer su pored demokratskih promjena pristupile gospodarskoj reformi. Gospodarska reforma temeljila se na uvođenju tržišnog gospodarstva i privatizaciji nekadašnjeg državnog (kolektivnog) vlasništva, koje je bilo jedan od temelja socijalističkog državnog uređenja, koje je egzistiralo u svim zemljama istočne, jugoistočne i srednje Europe. Val demokratskih promjena zahvatio je i bivšu Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, što nije odgovaralo veliko-
srpskom hegemonizmu, koji se svim mogućim sredstvima protivio demokratizaciji i uvođenju višestranačja. JNA je u prvoj polovici 1990. protupravno i sustavno razoružala Teritorijalnu obranu SR Hrvatske pa tako i Općinu Varaždin, pri tome je namjerno zanemarila činjenicu da je oružje bilo u republičkom vlasništvu, a ne u saveznom. Oduzeto oružje u najvećoj je mjeri, posredstvom velikosrpskih predstavnika, proslijedila pobunjenim Srbima. Kao novoizabrani predsjednik SO Varaždin našao sam se u vrlo nezavidnoj situaciji, ne samo da su nam oduzeli oružje TO, dakle, posve su nas razoružali, već su i pojačali propagandno-psihološki rat protiv nove demokratski izabrane vlasti na čelu s HDZ-om. Uslijed takve, velikosrpske politike, koja je jamstvo svoje dominacije vidjela u bivšoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), došlo je do izravne političke konfrontacije
1990. godine. Ta politička konfrontacija na varaždinskom primjeru najbolje se vidjela 23. svibnja 1990. godine, kad sam na višestranačkim izborima kao demokratski izabran predsjednik Skupštine općine Varaždin tj. gradonačelnik i predsjednik Savjeta za narodnu obranu grada, koji je tada egzistirao u općini Varaždin, od predstavnika JNA zatražio vračanje oduzetog oružja Teritorijalne obrane i poštivanje legitimne volje hrvatskog naroda iskazane na izborima. Budući da je predstavnik JNA sve to odbio, isključio sam ga iz tadašnjeg Savjeta na narodnu obranu jer sam na vrijeme shvatio da nam slijede teški dani i vjerojatni ratni sukob...
Kako su zaustavljeni tenkovi koji su preko Međimurja krenuli u Sloveniju i zašto Varaždinski dani rata nemaju veći odjek, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
