Zvuci, slike i književna riječ u arhivima, ovogodišnja je tema Međunarodnog tjedna arhiva koji je obilježen i u Državnom arhivu u Varaždinu. Uoči Međunarodnog dana arhiva, koji se u Hrvatskoj obilježava 9. lipnja, četrnaestu godinu zaredom, prošlog utorka, 6. lipnja, u Državnom arhivu u Varaždinu otvorena je izložba "Književno stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog".
Ivan Kukuljević Sakcinski, rođen u Jurketincu 1816. godine, prema povjesničaru Tadiji Smičiklasu najplodniji je hrvatski pisac 19. stoljeća. Kukuljević pripada prvom naraštaju hrvatskih preporoditelja, a njegov književni rad sastoji se od poezije, pripovjedne proze, drama, putopisa i biografija.
Uvriježeno je i općeprihvaćeno mišljenje da je prva drama napisana na hrvatskom jeziku Juran i Sofija ili Turci kod Siska, a Kukuljević je zapravo godinu dana prije toga napisao igrokaz Beg Bele - prvu hrvatsku dramu
- U skladu s ovogodišnjom temom odlučili smo da ovaj međunarodni dan, odnosno tjedan arhiva, obilježimo izložbom o književnom stvaralaštvu Ivana Kukuljevića Sakcinskog. U Varaždinu čuvamo manji dio Obiteljskog arhiva Kukuljević, a veći dio se čuva u arhivu HAZU-a, jer je Ivan Kukuljević Sakcinski 1868. svoju knjižnicu, u sklopu koje je bio i dio arhivskog gradiva, prodao tadašnjoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Iako mi čuvamo manji dio pisane Kukuljevićeve ostavštine ipak je to vrijedan dio koji može izmijeniti dosad prihvaćene istine, pogotovo o počecima njegovog stvaralaštva - rekao je autor izložbe i ravnatelj varaždinskog Arhiva prof. Damir Hrelja, dodavši kako ova izložba donosi pregled najvažnijih sačuvanih Kukuljevićevih književnih rukopisa iz navedenog fonda te da posjetitelji uz originalne Kukuljevićeve rukopise koji su objavljeni mogu vidjeti i tiskane primjerke.
Golemi Kukuljevićev opus
Varaždinski arhivisti ovom izložbom žele ukazati na značaj Kukuljevićevog rada na polju književnosti te potaknuti nastavak istraživanja ovog segmenta golemog Kukuljevićevog stvaralačkog opusa, kao i rad na objavljivanju dosad neobjavljenih radova.
- Čuvamo njegove prve pjesme koje su izložene na ovoj izložbi, a koje na neki način mijenjaju percepciju "koja je to bila prva pjesma napisana na hrvatskom jeziku". Naime, uvriježeno je i općeprihvaćeno mišljenje da je prva drama napisana na hrvatskom jeziku "Juran i Sofija ili Turci kod Siska", a Kukuljević je zapravo godinu dana prije toga napisao igrokaz "Beg Bele" kojeg mi čuvamo u rukopisu i kojeg smo objavili 2018. godine. To je prva hrvatska drama - rekao je Hrelja i dodao kako se na izložbi mogu vidjeti i objavljene "Povjestne pjesme" iz 1874. godine, ali i njihov rukopis.
Ove godine se obilježava 180. obljetnica od prvog zastupničkog govora na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. Sabor je 1847. potvrdio hrvatski kao službeni jezik i to je jedna od najvećih zasluga Ivana Kukuljevića Sakcinskog
Inače, u izdanju varaždinskog Arhiva objavljene su 2018. i 2019. godine četiri dotad neobjavljene Kukuljevićeve drame - Beg Bele, Nenadani sastanak, Skenderbeg, Ženit se ili ne ženit se, pa se i njih može vidjeti na izložbi, a s obzirom da se u Obiteljskom fondu Kukuljević čuva i određeni broj neobjavljenih Kukuljevićevih pjesama i one su izložene.
Dio pjesama se ljubavnom tematikom uklapa u prvo razdoblje Kukuljevićevog književnog stvaralaštva, dok dio njih prema političkom naboju i porukama pripada samom kraju drugog ili čak u treće kronološko razdoblje njegovog pisanja. Među njima se posebno ističe epska pjesma Bezmir spjevana 1844. godine, a koju kao „dio eposa“ spominje i Tadija Smičiklas u govoru održanom na sjednici filologičko – historičkog razreda JAZU održanom 27. siječnja 1892. godine.
Vrijedna ostavština obitelji Kukuljević
O važnoj ulozi Ivana Kukuljevića Sakcinskog u hrvatskoj povijesti na otvorenju izložbe je govorio upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu - dr.sc. Vladimir Huzjan.
- Ove godine se obilježava 180. obljetnica od prvog zastupničkog govora na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. Ivan Kukuljević Sakcinski u tom je govoru naglasio važnost hrvatskog jezika koji bi trebao biti uključen u službeni sustav u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, što je bila elementarna ideja da se hrvatski jezik zaštiti i promovira. Njegova inicijativa je prihvaćena nekoliko godina kasnije, 1847. godine, kada je Hrvatski sabor nakon jednog nadahnutog Kukuljevićevog govora potvrdio hrvatski kao službeni jezik i to je jedna od njegovih najvećih zasluga - istaknuo je dr.sc. Vladimir Huzjan.
Uz brojna literarna djela iz Kukuljevićevog opusa na izložbi su izložena i dva likovna djela - portret Radovana Kukuljevića i dvorac obitelji Kukuljević u Ivancu, koje je naslikao prof.dr.sc. Krešimir Frankić, a varaždinskom Arhivu ih je početkom lipnja darovala praunuka Ivana Kukuljevića Sakcinskog - Dubravka Sakcinski. Ona je na izložbi, koja će za razgled ostati postavljena do 14. srpnja, zahvalila posebno autoru izložbe ravnatelju Državnog arhiva u Varaždinu Damiru Hrelji, ali i svima koji pomažu da se sačuva bogata ostavština obitelji Kukuljević.
