Samo su četiri hrvatske županije neto uplatitelji sredstava u proračun Foto: ilustracija

Samo su četiri hrvatske županije neto uplatitelji sredstava u proračun

VV/novilist.hr | 29.6.2017. u 10:02h | Objavljeno u Aktualno

Možda najzanimljiviji detalj kojim se Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova pozabavilo u Strategiji regionalnog razvoja za razdoblje do kraja 2020. godine, koju je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici, jest pokušaj da se izračuna fiskalni kapacitet pojedinih županija, ali tako da se ne analizira samo novac koji su prikupile i potrošile županije, nego na osnovi rasporeda prihoda i rashoda iz proračuna opće države koji su prikupljeni po pojedinim županijama, piše Novi list.

Ni to nije sačinilo samo Ministarstvo, niti se potrudilo osvježiti podatke, nego se poziva na rezultate analize koje su sačinili Bajo, Primorac, Sopek i Vuco (2015.). Iako se u općem proračunu ne vodi statistika o lokacijski prikupljenim i potrošenim sredstvima, analiza četvorke s Instituta za javne financije, u kojoj su oni nastojali što vjernije pratiti prihode iz proračuna opće države koji se prikupljaju i rashoda koji se troše na području pojedine županije, uključujući i plaće i mirovine, pokazala je da su samo četiri hrvatske županije, uključujući i Grad Zagreb, neto uplatitelji sredstava u proračun.

To znači da se na njihovom području prikupi više novca nego što se u kasnijoj raspodjeli potroši. Uz Grad Zagreb, to su još samo Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija. Uvjetno rečeno, da su te županije države, one bi poslovale u plusu, dok bi sve ostale imale minus. Među njima je i Varaždinska županija, u kojoj prihodi iznose 4,27 mlrd. kuna, a rashodi 4,72 mlrd. kuna, iz čega proizlazi manjak od 449 mil. kuna.

U Zagrebu se tako godišnje prikupi više od 40 milijardi kuna, a potroši oko 26 milijardi kuna, što znači da Zagreb u tom smislu doprinosi s više od 13 milijardi kuna. U Primorsko-goranskoj županiji skupi se 10,5 milijardi, a potroši 9,8 milijardi kuna.

Analiza fiskalnih pozicija županija po stanovniku pokazuje da se u Zagrebu po stanovniku Grada u proračun opće države u prosjeku uplati 17,2 tisuće kuna više nego što se iz njega potroši. Na drugom mjestu nalazi se Istarska županija koja bilježi prosječan višak od 3,8 tisuća kuna po stanovniku. Slijedi Primorsko-goranska županija s viškom od 2,5 tisuća kuna po stanovniku. To znači da se, kad je u pitanju PGŽ, godišnje u proračun opće države po stanovniku uplati 35.616 kuna, a da se potroši 33.142 kune po stanovniku. Varaždinska županija pak ima prosječan manjak od 2.564 kune po stanovniku  

Takva situacija ne čudi ako se zna da je čak 18 hrvatskih županija ima BDP po stanovniku ispod nacionalnog prosjeka. Posljedica je to velikog odstupanja Zagreba u odnosu na ostale hrvatske krajeve čiji je BDP po stanovniku 77 posto većih od nacionalnog prosjeka i tek ga dvije županije, Istarska i Primorsko-goranska slijede u tome i imaju BDP po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka. On je u PGŽ-u za 26,2 posto veći od nacionalnog prosjeka, a u Istarskoj županiji 24,3 posto.

S druge strane, u Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj nije dosegnuto ni 60 posto nacionalnog prosjeka koji je nešto veći od deset tisuća eura. Vlada u Strategiji osim dobre volje nije otkrila konkretne mjere kojima bi smanjila te razlike, pa je za očekivati da će to učiniti u zakonima koje bi trebala predstaviti nakon što parlament prihvati Strategiju.