Likvidacija Ante Paradžika bila je pokušaj likvidacije pravaštva

Varaždinske vijesti | 22.9.2016. u 12:22h | Objavljeno u Aktualno

Prije 25. godina likvidiran je prvi potpredsjednik Hrvatske stranke prava Ante Paradžik. Tragična i prerana smrt istinskog domoljuba ostala je zabilježena kao jedan od najvećih misterija moderne hrvatske države o kojem i dalje postoji zavjet šutnje pod okriljem političkih elita.

Opći je stav kako je već pred samu jesen 1991. bilo nužno oslabiti političke struje koje bi mogle formirati zdravu i prije svega domoljubnu strukturu neovisnu od utjecaja UDBA-e koja je pustila svoje krake skrivenog utjecaja u sve institucije za što, s vremenskim odmakom, imamo i dokaze.

O tom utjecaju ratnih godina najbolje svjedoči suđenje Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću u Münchenu gdje su napokon razotkrivene njihove uloge u Jugoslaviji, ali i u Hrvatskoj. Iz perspektive takvih moćnika zaštićenih od svih vlasti, bilo komunističkih ili demokratskih, svakako da im nije odgovaralo iskreno domoljublje i politika čistih računa koju su zagovarali Ante Paradžik, Miro Barešić, Blaž Kraljević ili Ludvig Pavlović.

Ante Paradžik bio je jedan od vođa studenata u vrijeme Hrvatskog proljeća, potpredsjednik Hrvatske stranke prava nakon njenog oživljavanja u RH 1990. i glavni organizator Hrvatskih obrambenih snaga, odnosno prvi načelnik Ratnog stožera HOS-a u Domovinskom ratu.

Samo 11 dana nakon postrojavanja snaga HOS-a na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i dva mjeseca prije pada Vukovara kojem su snage HOS-a htjele pomoći, pod nerazjašnjenim okolnostima Ante Paradžik je ubijen Zagrebu od strane pripadnika MUP-a koji su dobili dojavu kako je riječ o „martićevcima“.

Sama činjenica kako su policajci koji su ubili Antu Paradžika dobili dojavu o „martićevcima“ koji napadaju Zagreb u jednoj jedinoj Ladi Nivi, dovoljno pokazuje kako se kreatori ove priče ismijavaju sa zdravim razumom hrvatskog naroda.

Indicije kako iza Paradžikova ubojstva stoji politika nikada se nisu mogle dokazati, ali su definitivno ostavile sumnju kako je UDBA političkim, policijskim i medijskim kanalima sve učinila da se ubojstvo ovog domoljuba banalizira i nikada do kraja istraži. Po istom obrascu, 09. kolovoza 1992., u zaseoku Čule kod Mostara ubijen je i Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a u BiH, što je dovelo do raspada HOS u BiH koji je tada bio najorganiziranija vojna formacija koja se borila protiv protiv bosanskih Srba.

Razvoj pravaškoga pokreta, konstantno razarano, zaustavljen je tada Paradžikovim ubojstvom i danas, lošim izbornim rezultatom. Danas pravaške političare ne ubijaju mecima, već se to čini riječima i medijskom mašinerijom po diktatu "velikih" stranaka i uhodanom modelu koji je prvi prakticirao Ivo Sanader. Paradžikovo ubojstvo 1991., Sanaderov spin glas za HSP je glas za SDP“ i gotovo identična Plenkovićeva retorika „ne bacajte glasove na male strančice“, događaji su koji modeliraju pravaški pokret. Onaj prvonavedeni svakako je bio najokrutniji, ali služi i služit će kao dokaz kako je pravaštvo bilo i ostalo jedino izvorno hrvatski politički svjetonazor te da je doslovno neuništivo - istaknuto je u priopćenju HSP AS.