Od čipsa i pizze bolja je mrkva i salata koju su sami uzgojili u školskom vrtu! Foto: Udruga Gredica

Od čipsa i pizze bolja je mrkva i salata koju su sami uzgojili u školskom vrtu!

Jelena Šaško | 8.2.2020. u 18:00h | Objavljeno u Društvo

Što je sjeme, gdje se ono nalazi u biljkama, koja je razlika između sjetve i sadnje, što je ekološko vrtlarenje te kako se uopće dolazi do zdravih i ukusnih plodova samo su neke od korisnih stvari o kojima uči više od 500 varaždinskih osnovnoškolaca u sklopu projekta “Mali vrt za održivo sutra”. Projekt se počeo provoditi 1. ožujka prošle godine, a provodi ga Udruga za promicanje održivog načina življenja “Gredica” u partnerstvu s II., III, IV. i VI. varaždinskom osnovnom školom. Krajem veljače ove godine projekt se privodi kraju, no dobrobiti koje su ostvarene još će dugo pratiti osnovnoškolce i njihove učitelje i učiteljice.

Izlazak iz učionice

- Kroz projekt smo za učenike postavili povišene vrtne gredice te osmislili ciklus od šest edukativnih radionica o temama iz održivog razvoja, koje se provode u formi izvanučioničke nastave za učenike prvih i drugih razreda na školskim vrtovima. Četiri varaždinske osnovne, koje su ušle u partnerstvo s nama, dosad nisu imale školske vrtove i nisu učenicima nudile takav oblik praktične nastave koji su djeca odlično prihvatila. S učenicima iz 25 razrednih odjeljenja dosad smo u sklopu redovne nastave, ali i u sklopu produženog boravka proveli više od 180 radionica - rekla je Rusalka Majer iz Udruge “Gredica”.

Konkretno, to znači da su učenici u školskim vrtovima sijali i sadili povrće, zalijevali, plijevili korov, malčirali, a na kraju ubirali plodove i skupljali sjeme koje će moći iskoristiti za uzgoj voća i povrća u idućoj vrtlarskoj sezoni.
- Dali smo učenicima priliku za izlazak iz učionice, da zaprljaju ruke te iz prve ruke vide kako se uzgaja hrana i zašto je važno čuvati prirodne resurse. Djeca su sama mogla zaključiti koje voće i povrće raste kod nas lokalno te zašto je za okoliš bolje konzumirati lokalno uzgojenu hranu, a ne onu koja k nama putuje s drugog kraja svijeta - pojasnila je Majer, koje se posebno dojmila činjenica kako su djeca imala veliku želju konzumirati voće i povrće koje su sami uzgojili.

djeca_izlazu_plodove_na_Festivalu_tikvi.jpg

- S obzirom na to kako djeca uglavnom najviše vole jesti nezdravu hranu poput čipsa, pizze ili slatkiša, ugodno nas je iznenadila činjenica da su s oduševljenjem isprobavali povrće i voće iz vrta. To pokazuje kako postoji način da se utječe na stvaranje zdravijih prehrambenih navika kod djece, a omogućavanje u procesu uzgoja hrane svakako je jedan od njih - poručila je.

S obzirom na to da projekt krajem veljače završava, pitali smo ju hoće li učenici moći nastaviti s radom u vrtu i ekološkim uzgojem hrane te ima li “Gredica” u planu nastavak provedbe sličnih projekata.

- Krajem provedbe formirani školski vrtovi, sav alat, zemlja i biljke ostat će u trajnom vlasništvu škola partnera te će im se tako omogućiti da se nastave baviti ekološkim vrtlarenjem i radom na temama vezanima za održivost i održivi razvoj. Što se tiče nastavka takvog i sličnih projekta, to ovisi o tome hoćemo li uspjeti naći financiranje. U školama postoji velik broj zainteresiranih razrednih odjeljenje za sudjelovanje u takvim praktičnim radionicama, no zasad nemamo osigurana sredstva za nastavak provedbe te se nadamo kako će se škole zasad same organizirati za provedbu aktivnosti u školskim vrtovima - kaže Majer.

Uz edukativne radionice na školskim vrtovima, za učenike je u sklopu projekta organizirano i studijsko putovanje na OPG Lukač gdje su mnogi učenici po prvi put vidjeli uživo i izbliza razne domaće životinje.

Širili vidike

Osim učenika, o temama iz održivog razvoja kroz projekt se educiraju i učitelji i nastavnici u školama. Dosad je u svakoj školi održana po jedna edukativna radionica o bioraznolikosti, a do kraja veljače bit će održana još jedna i to na temu “Sjeme kao zalog budućnosti” .

- Permanentno obrazovanje o održivom razvoju, važno je kako za učenike tako i za članove nastavničkog vijeća, učitelje, nastavnike i osoblje škole kako bi proširili vidike i znanje iz navedenih tema te mogli dalje u skladu s tim djelovati i poučavati - poručila je Majer. Projekt “Mali vrt za održivo sutra” vrijedan je 347.910 kuna od čega je 313.119 kuna sufinancirano u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje i poziva “Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj za unaprjeđenje ekonomske i socijalne kohezije”, koji je provodi Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske, dok je preostali iznos od 35.000 kuna sufinancirao Grad Varaždin.

Zadovoljne i učiteljice

Razredna učiteljica i koordinatorica projekta II. Osnovne škole Varaždin, Spomenka Žmegač rekla je kako su u školi zadovoljni projektom.

- Učenici su kopali, sijali, sadili, zalijevali, ubirali plodove, skupljali i pakirali sjemenke u papirnate vrećice. Tom prilikom su upoznali i koristili različite alate. Svaki učenik je sam posadio sjemenku graha ili mahune u teglu o kojoj je vodio brigu u razredu te bilježio promjene u dobivenom Vrtlarskom dnevniku. Učenici su zadovoljni ovim projektom je se učilo izvan učionice u prirodi na praktičan način. Druženjem su se takmičili u obavljanju zadataka kao i isticanju znanja o prepoznavanju biljaka, plodova i sjemenaka. Učiteljice su također pohvalile ovaj projekt jer takav način učenja je motivirajući za učenike. Na zoran i praktičan način svladali smo dio gradiva iz Prirode i društva. Predlažemo nastavak suradnje za dobrobit učenika - rekla je Žmegač.

Koordinatorica projekta s VI. osnovne škole Varaždin također smatra kako se radi o odličnom projektu.

- Kako većina učenika živi u zgradama, ovo je bila odlična prilika za upoznavanje s aktivnostima ekološkog uzgoja hrane. Također, praktičan rad na gredicama je utjecao na razvoj poduzetništva kod učenika te na razvoj svijesti o važnosti održivog razvoja. Učitelji su bili zadovoljni takvim načinom rada jer su s učenicima mogli u neposrednoj stvarnosti s lakoćom ostvariti planirane odgojno-obrazovne ishode - zaključila je razredna učiteljica Margareta Živković.