DOBRO I LOŠE Učenici i studenti otkrili što je bilo dobro, ali i što bi promijenili u nastavi na daljinu

VV/Marin Hižar | 26.7.2020. u 20:02h | Objavljeno u Društvo

Iako je do početka nove školske godine ostalo još dosta vremena, mnogi se roditelji i učenici pitaju što će biti s početkom nove školske godine i hoće li svi u školske klupe. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je kako sve ovisi o broju oboljelih od koronavirusa i epidemiološkoj situaciji početkom rujna. Iako su školski praznici u punom jeku, razgovarali smo s učenicima o načinu organizacije nastave na daljinu, kako su se snašli prošle školske godine i što bi promijenili, pri čemu smo spomenuli samo njihova imena i razred u koji idu.

- Dobra stvar je što smo imali određen rok predaje rada i mogli smo raditi kada smo htjeli. Predavanja smo mogli više puta pogledati, budući da su bila unaprijed snimljena, pa su stvari koje nismo odmah shvatili kasnije mogli ponoviti. Na početku je bilo puno tehničkih problema, ali smo se nakon nekog vremena svi uhodali. Učitelji su bili dosta obzirni i pravedni s obzirom na situaciju - ispričala nam je Lorena, učenica sedmog razreda osnovne škole.

Učenica trećeg razreda srednje škole Janica otkrila je kako su se svaki dan pratile odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite.
- Prvih nekoliko dana nastave bilo je dosta teško priviknuti se na skroz drugačiji način rada, nakon deset godina slušanja nastave u učionicama. Bila je bitna komunikacija s profesorima. Nakon nekog vremena počeli su se organizirati prvi ispiti. To bio veliki stres za nas učenike. Smatram da smo trebali pisati ispite iz predmeta koje imamo više od dva sata tjedno, a to su uglavnom Matematika i Hrvatski jezik. Drago mi je da su profesori uvijek bili spremni pomoći i razgovarati o svemu. Kada bismo opet imali on line nastavu zamolila bih profesore da nam daju manje zadaća, jer moje obaveze ponekad su trajale i po cijeli dan - otkrila je Janica.

Na zadaće se požalio i maturant Bruno.
- Problem kod zadaća je bio u količini zadataka jer smo dobivali i zadatke iz predmeta iz kojih inače ne dobivamo zadaću - rekao je.

Osvrnuo se i na maturu.
- B razina Hrvatskog jezika je bila po težini slična A razini, a tema na eseju čak i teža. Engleski jezik je bio vrlo jednostavan, uz nekoliko dvosmislenih pitanja na kojima je trebalo paziti. Matematika je bila relativno teška i bilo je mnogo problemskih zadataka u kojima je trebalo dosta razmišljati i upotrijebiti logiku kako bi se uspješno riješili. Pripremao sam se najviše rješavajući stare mature i ponavljanjem gradiva. Mislim da ću uspjeti sve proći - optimističan je.

Student Patrik zadovoljan je s nastavom na daljinu i smatra kako bi takvu nastavu trebalo održavati i ubuduće.

- Na početku su svi profesori željeli imati predavanja, ali su onda shvatili da ne mogu pratiti prisutnost studenata i odustali od toga. Počeli su samo objavljivati videozapise koje su studenti mogli, ali i ne pogledati. Morali smo samo na predavanja iz Matematike gdje se pratila prisutnost. Iz nekoliko predmeta smo svaki tjedan imali novu zadaću. Taj princip je bio najbolji. Na kolokvijima smo se uglavnom koristili pomoćnim sredstvima, ali sada kada dolaze završni ispiti puno studenata ne zna ništa od gradiva - rekao je Patrik.

Navodi kako su profesori bili objektivniji kod ocjenjivanja.

- Kada ne bi imali predavanja, najbolje bi bilo da profesor objavi video s primjerima zadataka, potrebnim materijalima i zadaćom koja se boduje. Tako je i profesor siguran da studenti doista rade, a ne da dođe na kolokvij i riješi ga prijatelj ili čak plati nekome da ga riješi. Općenito smatram da je od držanja nastave na fakultetu bolje snimati predavanja te ih objavljivati studentima - rekao je Patrik.