U prvih sedam mjeseci 2016. godine evidentirano je ukupno 95 prometnih nesreća

Podravska magistrala sve je opasnija, a od brze ceste ništa

Valerija Mihalić | 25.9.2016. u 10:30h | Objavljeno u Našim krajem

Čak 442 prometne nesreće i deset smrtno stradalih osoba u posljednje dvije i pol godine – crna je statistika državne ceste DC2, poznatije kao Podravska magistrala, samo na području koje se proteže Varaždinskom županijom od Dubrave Križovljanske do Bolfana. Desetljećima prometna žila kucavica, koja je povezivala Slavoniju sa Zagrebom, danas je Podravska magistrala – zbog znatno povećanoga nacionalnog i međunarodnog prometa – za općine i gradove postala sreća i prokletstvo.

S gledišta sigurnosti cestovnog prometa dionica Podravske magistrale koja se proteže područjem Varaždinske županije svrstana je među najopasnije i najfrekventnije dionice cesta na području Policijske uprave varaždinske. Sukladno tome, spada u prioritete postupanja policije.

Na spomenutoj cesti učestalo se događaju prometne nesreće i stradavaju osobe, a s obzirom na to da se na njoj odvija mješoviti promet, koji se većinom proteže kroz naseljena mjesta bez nedovoljno mogućnosti za pretjecanje vozila u vrijeme vršnih opterećenja prometa, često dolazi do otežane protočnosti prometa. Zbog svega toga smatramo opravdanom inicijativu za izgradnjom Podravske brze ceste, jer bi se time u bitnoj mjeri poboljšala sigurnost i protočnost svih sudionika u cestovnom prometu na tom dijelu Varaždinske županije – kažu iz PU varaždinske.

Međutim, inicijativa za izgradnjom Podravske brze ceste, čime bi se promet izmjestio iz naseljenih područja, već je 13 godina mrtvo slovo na papiru. Od prve ideje Podravske brze ceste iz 2003. godine do ove godine postojala su samo obećanja, a u Strateškom planu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje od 2014. do 2016. Podravska brza cesta se ni ne spominje.

Izgradnju davno planirane Podravske brze ceste ponovo je inicirala Općina Martijanec, koja je zatražila da se napravi revizija Strategije prometnog razvoja RH od 2014. do 2030. godine i gradnja Podravske brze ceste uvrsti kao prioritetni nacionalni projekt.

Ova cesta svojim tehničkim mogućnostima i prolaskom kroz naselja već duže vrijeme nije dovoljna za takav intenzitet prometa. Još 2004. godine ministar prometa donio je naredbu o ograničenju prometa na državnoj cesti DC 2, čime je zabranjen promet teretnim automobilima sa ili bez prikolice čija najveća dopuštena masa prelazi 7,5 tona te vozilima koja su sama ili s priključnim vozilima dulja od 14 metara. Ova naredba stupila je na snagu 1. rujna 2004. i još uvijek vrijedi – napominju iz Općine Martijanec.

No naredba se, očito je, uopće ne poštuje.

Sve dok se ne izgrade moderne prometnice Podravina se ne može prometno razvijati, kao ni njena čvorišta i logistička središta, jer nije izgrađena kvalitetna cestovna infrastruktura koja bi je povezala s ostalim regionalnim čvorištima (Graz, Maribor, Zalaegerszeg, Nagykanizsa, Kaposvár, Pécz, Zagreb) – ističu iz Općine Martijanec i dodaju da je Podravska brza cesta svakako najveći infrastrukturni zahvat u prostoru Podravine, koji će uvjetovati daljnji prostorni i svekoliki razvoj, no i dalje nije uvrštena u listu prioriteta za tekuću godinu unatoč tome što je broj prometnih nesreća iz godine u godinu sve veći.

Inače, tijekom 2014. godine na dionici državne ceste DC 2, koja se proteže područjem Varaždinske županije od Dubrave Križovljanske do Bolfana, evidentirano je ukupno 167 prometnih nesreća, od kojih je pet s poginulim osobama, 47 s ozlijeđenim osobama i 115 prometnih nesreća samo s materijalnom štetom.

U navedenim prometnim nesrećama šest osoba je smrtno stradalo, osam osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede i 48 osoba lake tjelesne ozljede.

U 2015. godini evidentirano je ukupno 180 prometnih nesreća, od kojih dvije prometne nesreće s poginulim osobama, 53 prometne nesreće s ozlijeđenim osobama i 125 prometnih nesreća samo s materijalnom štetom. U navedenim prometnim nesrećama dvije su osobe smrtno stradale, 15 osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede i 61 osoba lake tjelesne ozljede.

U prvih sedam mjeseci 2016. godine evidentirano je ukupno 95 prometnih nesreća, od kojih dvije prometne nesreće s poginulim osobama, 28 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 65 prometnih nesreća samo s materijalnom štetom. U navedenim prometnim nesrećama dvije su osobe smrtno stradale, četiri su osobe zadobile teške tjelesne ozljede i 36 osoba lake tjelesne ozljede.

Označeno u