Zašto u Hrvatskoj natalitet pada, a u Danskoj raste

Napisao/la: -

U prva četiri mjeseca ove godine rođeno je 2,2 manje djece nego u isto vrijeme prošle godine, čime se nastavio oštar demografski pad u Hrvatskoj koji je započeo sredinom 90-ih godina.

eclectica 491eni 22 g

Radno mjesto, primanja i drugi ekonomski uvjeti nedvojbeno imaju veliki, možda čak i presudan utjecaj na pad broja stanovnika kojih bi Hrvatska mogla do 2030. imati manje od četiri milijuna, ukoliko se nastavi sadašnji trend. To će, uz ostalo, utjecati i na gospodarske prilike jer će biti manje zaposlenih, a time i teže podmirivati obveze prema umirovljenicima. Usprkos tome, hrvatski političari uglavnom šute o tom gorućem problemu. Umjesto da pred izbore daju za njega kvalitetna rješenja, radije nude već viđene populističke projekte.

Međutim, nije to samo hrvatska posebnost. Pad nataliteta muči i daleko bogatije zemlje u kojima je puno lakše doći do radnog mjesta koja su višestruko bolje plaćena nego u Hrvatskoj, što govori da problem nije (samo) u novcu. Među tim zemljama je i Danska koja je za poboljšanje demografske slike osmislila čak i posebnu promidžbu, a neki tvrde da je upravo zbog toga broj novorođenčadi osjetno porastao. Je li to moguće, prosudite sami...

Video sadržaj

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.