Obilježena 500. godišnjica reformacije: U Varaždinu postojala snažna protestantska zajednica

| 19.12.2017. u 20:30h | Objavljeno u Društvo

U Europi se ove godine obilježava 500. godišnjica povijesnog događaja – Lutherov istup protiv pape i pribijanje znamenitih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu čime je započela reformacija i jedan od najvećih teološko-socijalnih pokreta u europskoj kolektivnoj povijesti.

Iako se u Hrvatskoj protestantima izjašnjava tek oko 14,5 tisuća vjernika (0,34%), njihov je doprinos hrvatskoj kulturi i povijesti mnogo veći. I Ludbreg se pridružio ovom velikom jubileju, u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ održano je javno predavanje pod nazivom Obitelj Zrinski i reformacija.

U uvodnom je dijelu prof. Milivoj Dretar podsjetio na stanje u Europi početkom 16. stoljeća kada je došlo do snažnih zahtjeva za reformama Crkve najprije unutar njenih redova, a potom se nakon Lutherove objave reformacija rasplamsala cijelom Europom.

Kako je naveo u svom predavanju, nakon niza vjerskih sukoba i dugogodišnjih ratova izmjenila se vjerska karta Europe, s većinski protestantskim državama na sjeveru i zapadu te katoličkim državama u srednjoj i južnoj Europi.

U Ludbregu glavna gradska ulica nosi naziv po grofu Petru Zrinskom za kojeg je prof. dr. Gene Whiting, autor knjige „Zrinski, Međimurje i reformacija“ ustvrdio da je bio odgojen kao protestant te cijeli život podržavao reformaciju - rekao je Dretar i nastavio s izlaganjem o protestantizmu iznijevši pritom nepoznate teze da su banovi Nikola Šubić Zrinski, junak Bitke kod Sigeta (1566.) i Toma Erdödy , sisački junak, bili protestanti koji su štitili i pomagali reformacijske zajednice u Međimurju i ostatku Hrvatske.

U Varaždinu je bila snažna protestantska zajednica dio koje su bili mnogi velikaši. Pa čak su i Batthyanyevi, kasniji vlasnici ludbreškog veleposjeda, svojedobno pružali utočište reformatorskim pastorima i Lutherovim pristašama. Hrvati su dali poznate protestantske teologe i prevoditelje poput Matije Vlačića Ilirika i Stjepana Konzual. Većina knjiga je kasnije spaljena od strane katolika. Neposredni ostatak tog velikog razdoblja predstavlja danas mala evangelička zajednica u obližnjem Legradu.