U Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu 22. svibnja, u organizaciji Koncertnog ureda Varaždin nastupio je ansambl Sebő iz Mađarske. Bio je to koncert rane glazbe pod nazivom Sebo együttes, upriličen u suradnji s Mađarskim veleposlanstvom u RH i Mađarskim institutom u Zagrebu,a koncertu su uz gradonačelnika Gorana Habuša nazočili i mađarski veleposlanik nj. e. Jozef Zoltzan Magjar i Dinko Šokčević, ravnatelj mađarskog instituta. .
Ferenc Sebő, profesor je na Glazbenoj akademiji Ferenza Liszta u Budimpešti, a taj najugledniji mađarski ansambl za ranu i izvornu narodnu glazbu Sebo je utemeljio 2012. godine te je s tadašnjim članovima dobio Kossuthovu nagradu, najvišu državnu nagradu za umjetnost.
Ansambl Sebo izvodi glazbu prema notnim zapisima nekadašnjih stanovnika u Karpatskom bazenu, a izvor teksta pronalazi u mađarskim, rumunjskim, hrvatskim, turskim notnim ili tekstualnim zapisima iz 16. - 17. stoljeća, klasičnoj ljubavnoj poeziju, odnosno bogatstvu mađarske poezije i književnosti 20. stoljeća kao što su pjesme Attile Józsefa, Sándora Weöresa, Lászlóa Nagya i Margite Szécsi.
Godine 1975. izdan je posebno opremljen album koji je postao simbol novog pokreta u Mađarskoj. Vođa joj je Ferenc Sebő koji je sa Bélom Halmosom krenuo na istraživačko-sakupljački put u Transilvaniju slijedivši tragove Bartóka i Kodálya. Kao rezultat tog iskustva nastao je jedinstven pokret - plesačnica (plesna kuća) u Mađarskoj. Mađarska plesačnica (plesna kuća) instinktivno je igrala posrednu ulogu u zadnjih tridesetak godina između Istočne i Zapadne Europe s time da je naglašavao mirno koegzistiranje raznih nacionalnosti.
Na varaždinskom koncertu članovi ansambla Laszlo Perger (gitara, tamburica), Ivan Barbich (turski klarinet, panova frula, tamburica), Reka Soos (vokal, violina), Sara Timar (vokal, udaraljke) i Ferenc Sebo (vokal, gitara, ručne orguljice) nastupili su s programom pod naslovom "Palača zvijezda".
Na temelju skladbi iz vremena Nikole Šubića Zrinskog, zajedničkog hrvatsko-mađarskog junaka koji je herojski poginuo u borbi za Siget može se iščitati osjećajni život tadašnjih ljudi, ali i o tome kako su razmišljali o ljubavi, politici, viteštvu i časti..., a na temelju notnih i promjenljivih tekstualnih zapisa može se rekonstruirati kako su renesansni izvođači, pjevači i glazbenici u ondašnjem Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu izvodili te pjesme.
