Nužno je analizirati kako drugi rade na spasu svoje ekonomije te koristiti to kao pokazatelj i primjer onoga što bismo i mi trebali minimalno napraviti, ukazuje u REgionalnom tjedniku Davor Patafta, varaždinski gradski vijećnik i poduzetnik, naglašavajući da ne treba izmišljati “toplu vodu” radi očuvanja ekonomije zbog posljedica pandemije koronavirusa i mjera uvedenih radi suzbijanja zaraze, već kopirati dobre primjere u Europi pa i šire.
Virus, ali i tvrtke
-Radim u svijetu posao u 40 različitih država i svakodnevno dobivam informacije od poslovnih partnera i prijatelja. Na primjer, bio sam na vezi s prijateljima u Kini u siječnju i veljači skoro svakodnevno, kada su imali širenje zaraze istog virusa. Iskustva Kine treba više analizirati i uvažavati njihove savjete. Ondje sada u većini gradova restorani i kafići rade normalno, a prije 40 dana bio je vrhunac zaraze. Dva mjeseca u Kini se svake sekunde razgovaralo samo o dvije stvari: virusu i pomoći gospodarstvu, ukazuje Patafta.
I on, kao i niz drugih poduzetnika, drži da nije dovoljno mjere pomoći gospodarstvu zbog restriktivnih mjera uslijed širenja koronavirusa svesti na prolongiranje obveza, već je nužno više od toga zbog toga jer smo na pragu recesije, ali to vidi kao izazov i priliku za promjene na bolje, a ne za paniku.
- Gospodarstvo, nažalost, sada ulazi u recesiju i opasnu negativnu spiralu. Sve treba poduzeti da pad bude što blaži. Gospodarska kriza može biti velika i dugotrajna, ali s ispravnim mjerama na državnoj i lokalnoj razini jako se puno može napraviti. Moramo biti svjesni, bez obzira na opasnosti virusa i sadašnju percepciju stanja, da mi svi sada krojimo svoju budućnost i glede zdravstvene sigurnosti i glede gospodarske sigurnosti, a zbog buduće egzistencije svih nas. Puno se toga može poduzeti i preokrenuti sadašnje stanje. Stvari ovise o svima nama. Akcija je sada nužna na svim razinama u državi i društvu, ali hektika i panika su opasne i nepotrebne, upozorava Patafta te napominje da je nastao veliki šok zbog kojeg će većina ljudi shvatiti razmjere utjecaja svega na život i poslove s određenim odmakom vremena, što je i prirodno.
Neki, kako dodaje, kao da ne znaju da sve institucije u državi, pa i zdravstvo, trebaju novac, koji dobivaju i dobivat će iz poreza od gospodarstva.
-Ako nema gospodarstva, nema ni kvalitetnog zdravstva. Sve što sada ne napravimo za naše gospodarstvo, za spas svakoga radnog mjesta - a napravit će u većoj mjeri za gospodarstvo u EU-u neka druga država - za toliko će u startu naše gospodarstvo i konkurentnost u RH biti slabiji od ostalih. I onda se može dogoditi da će neke naše tvrtke, koje i uspiju „preživjeti“ nakon zaraze, biti lako uništene od konkurentskih tvrtki, koje su bile višestruko potpomognute od tvrtki u Hrvatskoj. Sada nije vrijeme za „šparanja“ u kalkuliranju koliko i kako pomoći gospodarstvu. Kako se za zdravstvo sve i brzo poduzima, tako se sada mora poduzeti i za gospodarstvo. Novaca ima puno na tržištu i kamate nikad nisu bile povoljnije. Osim toga, država je bogata imovinom koja stoji i nije u funkciji. Neke mudrije države će krizu gledati i kao priliku za sebe i razvoj te za jačanje svoga gospodarstva koje će mu u idućem razdoblju plaćati još više poreza s još većom pouzdanošću, ukazuje Patafta.
Za gospodarski stožer
Za Stožer civilne zaštite RH radi kaže da radi vrlo dobro, ali da osobe sličnih karaktera i ovlasti treba sada dati u sličnom obliku stožera za spas ekonomije, iako za to još ne postoji konsenzus.
-Treba naći što više ljudi s iskustvom i glave staviti zajedno. Ako se neće poduzeti ono što je potrebno, i to vrlo brzo, kriza će biti tri puta veća i dugotrajnija, a svi će biti gubitnici: i radnici i radna mjesta i tvrtke i država i gradovi i općine. Treba paziti jer sada će se javljati puno i onih koji nemaju iskustva i bit će i krivih ili manje važnih prijedloga. Nije isto predlaže li netko tko ima konkretnih utakmica u nogama ili netko tko je malo “pogledao nešto” na društvenim mrežama. Sada su praktičari i iskusni ljudi, po meni, puno važniji od teoretičara. Svojim praktičnim iskustvom kroz rad na više od 40 tržišta svijeta mogu pomoći idejama i informacijama, što je i moja obveza, naglašava.
Temeljem upravo svog iskustva, napravio je neke procjene „težine“ mjera radi očuvanja gospodarstva, odnosno radnih mjesta.
-Po mojim izračunima, kada se stave sve brojke u odnos i snage BDP-a i svega, Hrvatska na nacionalnoj razini mora osigurati minimalno oko 30 milijardi kuna za očuvanje gospodarstva kroz bespovratne potpore za očuvanje radnih mjesta pogođenih krizom. Državi je to u interesu jer sve poreze i dobiva od toga gospodarstva. Ako gospodarstvo preživi, država može za pola godine toliko novaca dobiti preko raznih poreza i davanja. Teoretski, kada bi država i pretjerala s ekonomskim mjerama, što je teško moguće, ona je ta koja uvijek ima alat u ruci da porezima vrati iz gospodarstva dio koji je pretjerala, ako vidi da se gospodarstvo oporavilo. Osim navedenih 30 milijardi kuna, država preko jamstava zajedno s bankama treba osigurati da gospodarstvo može po potrebi dobiti do 70 milijardi kuna interventnih kredita u bankama da se održi likvidnost cijeloga gospodarskog sustava. Mjere na tragu toga, usprkos svemu, pobudile bi optimizam ili barem smanjile strah i neizvjesnost. Strah je nešto što je u ovom slučaju, s obzirom na tip krize, najopasnije. On će ostati u ljudima i kada se širenje zaraze smiri. Strah može produbiti gospodarsku krizu više nego sam virus i zaraza koja će trajati nekoliko mjeseci. Strah sve zatvara i blokira, a tada nemate ni trećinu od sadašnjeg funkcioniranja gospodarstva, upozorava Patafata, naglašavajući da država treba poslati puno snažniju poruku glede ekonomskih potpora nego što ju je poslala, a minimalno na tragu akcija koje provode druge države u EU-u.
Patafta: Praktičnim iskustvom kroz rad na više od 40 tržišta svijeta mogu pomoći idejama i informacijama, što je i moja obveza
Primjer Austrije
Da bi potkrijepio svoje prijedloge, ukazuje na primjer Austrije.
-Austrija nam je bliska po razumijevanju i suradnji te lokacijski. Austrija je osigurala oko 280 milijardi kuna (oko 38 milijardi eura) i vjerojatno će fond povećavati. Od toga je čak oko 100 milijardi kuna predviđeno kao bespovratna sredstva za očuvanje radnih mjesta. Druga mjera koja je sada aktualna u EU-u i konkretno u Austriji je da države garantiraju 80 posto rizika za sve kredite koji se sada koriste za premošćivanje „korona krize“, a banke preuzimaju rizik 20 %. To bankama daje vjetar u leđa jer nisu same 100 % izložene kod svih klijenata, a opet se jako brinu i za državne garancije jer, vjerujte, ne žele ni s 20 % imati ikakve gubitke. Kamate su sada za takve kredite vezane uz „korona krizu“ za gospodarstvo fiksne i iznose 1,5 % za tvrtke koje mogu dokazati utjecaj navedene krize. Krediti se odobravaju na razdoblje od pet i više godina, tako da se što više likvidnosti osigura i da se gospodarstvo ne zaustavi, napominje Patafta.
Za adekvatnu pomoć radi očuvanja radnih mjesta veli da je itekako opravdana jer u ovoj situaciji sve što pomogne država višestruko je bolje nego da se radna mjesta zatvaraju i da ljudi tada budu 100 posto na teret države, i to ne tri mjeseca za razdoblje „korona krize“, nego i puno, puno duže.
-Žalosno je, primjerice, da u Austriji država čvrsto čuva svako radno mjesto i preuzima 90 posto cijelog troška plaće sa svim davanjima, a u Hrvatskoj država preuzima 30 posto cijelog troška, i to ako gledamo na razini prosječne plaće u RH. Ako pak gledamo plaće stručnjaka, koji nam trebaju, tada je taj odnos da Austrija osigurava opet 90 % apsolutno cijelog troška njihove plaće, a Hrvatska samo 15 posto cijelog troška. Trebam li još išta drugo reći? O tome moramo najviše razgovarati, koliko nam vrijedi svako radno mjesto i struka, kako se opet ne bismo čudili kad će nam mladi stručni kadar odlaziti! Znači, na primjer, neka tvrtka iz Austrije u kojoj je zaposleno 50 stručnih ljudi i rade neku specijaliziranu uslugu ili proizvod nakon krize, ako je bila potpomognuta od svoje države s bespovratnom potporom i preuzimanjem 90 posto cijelog troška plaća za period „korona krize“, nažalost, će uništiti sličnu hrvatsku tvrtku kao svoju konkurenciju, objašnjava Patafta.
Grad može više
Za pomoć gospodarstvu vidi prostor i na lokalnoj razini.
-Bit ću konkretan: Grad Varaždin mora i može, po mome mišljenju, osigurati oko 35 milijuna kuna kroz fond za pomoć poduzetnicima, koji bi bio bespovratna potpora, i 100 milijuna kuna kroz jamstveni fond u koji bi išao zajedno s bankama po ključu preuzimanja rizika 80 posto Grad Varaždin, a 20 posto banka, s tim da sva sredstva osigurava banka i Grad za to ne treba vlastita sredstva. Navedena sredstva bila bi namijenjena prvenstveno za malo i srednje gospodarstvo i obrtnike, ali uz uvjet da se bankama uvjetuje da za takve plasmane kamata može biti maksimalno 1,5 posto, a otplata kredita do pet godina, uz jednu godinu počeka otplate glavnice, kada će udarac krize biti najveći. Prema mojim izračunima, 97 % svih tih odobrenih kredita sigurno će biti vraćeno. Kada gledate imovinu Grada Varaždina, koja je oko 2,5 do 3 milijarde kuna, i da Grad Varaždin nema drugih značajnih kredita koji bi tu imovinu mogli umanjiti, tada je izloženost navedenog jamstva do 10 % na ukupnu imovinu jako malo, a pomažete lokalnim poduzetnicima od kojih živite i koji pune proračun. Osim toga, Grad i država ne mogu propasti i sada prvenstveno oni moraju ovaj udarac amortizirati jer je to njihova funkcija u društvu, a i u interesu im je jer će za kratko vrijeme preko poreza sva sredstva dobiti vraćena. Inače, bez gospodarstva nema pola proračuna. Država i Grad su tu zbog ljudi, a ne ljudi zbog države i Grada. Za mene bogata država siromašnih građana nije država. Naša država i Grad Varaždin imaju nerazmjerno viška iznimno vrijedne imovine koja nije sva u funkciji u odnosu na niski standard građana. To nema logike. Sada treba glede čuvanja gospodarstva imati puno hrabrosti i puno mudrosti, ukazuje gradski vijećnik.
Jače mjere – manji pad
Kako dodaje, upravo o tome hoće li i koliko biti hrabrosti i mudrosti kod osmišljavanja i provođenja mjera pomoći za gospodarstvo, ovisi što nas čeka.
-Što će mjere biti jače, pad će biti sporiji, a što će mjere biti slabije, pad će biti brži i nagliji te će prouzročiti šok kod mnogih. Krivulja, odnosno pad, mora biti što blaži, ako smo mudri. Moja procjena je da će u RH pad gospodarske aktivnosti biti nagli ili umjereni, i to sve do kraja 2022., a sadašnja razina ekonomije s početka 2020. vratit će se tijekom 2025. godine. Po mojoj procjeni, virus, kao i sve na Zemlji, teži samoodrživosti i vjerojatno će jenjati tijekom ljeta, a vratiti se ove godine u zimi. Prvi put struka tvrdi da će se masovna probna cijepljenja moći provoditi u 2021. godini, ako se prije ne dogodi čudo i veliko otkriće. Pouzdana masovna cijepljenja, po tvrdnjama struke, vjerojatno će biti moguća tek 2022. godine. Moja percepcija je da nam priroda šalje poruku da je premalo cijenimo, kao i njezinu snagu. Morat ćemo naučiti živjeti i raditi još jedno duže vrijeme s rizicima prisutnosti korona virusa oko nas i raditi jako puno više nego dosad na dizanju imuniteta i prevenciji. Tesla postaje u svijetu sve priznatiji i sve veći vizionar, a sada ispada da je i s virusima bio u pravu. Malo ljudi zna da je mrzio viruse i bojao ih se. Bio je opsjednut njima. Nije se htio rukovati. Ruke je neprestano prao. Prije jela je s 18 salveta polirao pribor. Tražio je da se sva hrana jako prokuha. I to prije 150 godina.
Brojke i moguće štete od krize, naglašava na kraju, postaju jako ozbiljne.
-Političari i premijeri ovo stanje uspoređuju sa zadnjim ratnim stanjima u njihovim državama i navode da takvih stanja nije bilo od zadnjih ratova. Tako, na primjer, kancelarka Merkel u Njemačkoj navodi da takvog stanja nije bilo od Drugoga svjetskog rata, dok naš premijer smatra da takvog stanja nije bilo od Domovinskog rata. Kod takvih stavova treba pogledati kakve su i ekonomske štete bile tada nakon tih ratova i koliko je nakon ratova novaca potrošeno na obnovu gospodarstva i društva. Nije to u potpunosti usporedivo, ali sami ističu stanja i usporedbe s ratom protiv virusa. Ako su to, kako se navodi, imalo usporediva slična stanja, tada treba i slične potpore osigurati za uzdizanje gospodarstva, poručuje.
