U frizerskim i salonima ljepote prošle je godine u EU radilo 1,7 milijuna osoba starijih od 15 godina, uglavnom žena (86 posto), što je 0,9 posto u broju zaposlenih. Hrvatska se, prema udjelu zaposlenih u industriji ljepote u ukupnom broju zaposlenih, nalazi uz bok Francuza, koji su jedni od tvoraca modernog koncepta ljepote!
-Malo je neobično da u prikazanom poretku zaostajemo za nekim bliskim nam srednjoeuropskim zemljama (Češka, Mađarska, Austrija), ali pogled na grafikon jasno upućuje na to gdje je cilj. Pogledajte otočke i južnjačke europske šampione: Ciprani i Cipranke, Maltežani i Maltežanke, Portugalci i Portugalke, Irci i Irkinje, Grci i Grkinje i, treba li uopće posebno naglašavati, Španjolci i Španjolke, Talijani i Talijanke. Naš cilj, ako ga izvedemo iz prosjeka prve europske lige, trebao bi biti da barem 1,3% svih zaposlenih radi u industriji ljepote, piše Velimir Šonje na portalu Arhivanalitika.
U ovoj statistici, koju donosi Eurostat, Šonje vidi potencijalnu konkurentsku prednost, koju hrvatski političari u ovom predizborno vrijeme još nisu razotkrili.
- Nemojte misliti da sam ironičan ako skrećem pažnju na činjenicu da niti jedan stranački program još nije otkrio ovu industriju. I nisam pod dojmom činjenice da je prijatelj moga sina razvio globalni brend losiona za brade, koji se proizvode pitajboga gdje i prodaju u SAD-u. Zapravo želim reći: ako ljudi sa srednjom školom ne mogu hrmbati u Toyotinim pogonima i glancati Aurise, dajmo im u ruke škare, lakove za nokte i umjetne trepavice umjesto kacavida, jer budimo realni: prskanje lakom po tuđoj kosi puno je bolji posao od prskanja lakom iza maske po nekom metalu na šezdesetidva stupnja celzijusa. Uostalom, nije li površan građanski razgovor koji se uvijek povede između frizera i klijenta mnogo topliji ljudski ambijent od zaglušne buke varenja u brodskome trupu, čiji humanistički napredak gorljivo slave bardovi naše tradicionalne industrijalizacije, pita Šonje.
