Uz otvaranje ugostiteljskih objekata, uvođenje međužupanijskog prometa, a po svemu sudeći i ukidanja e-propusnica, u ponedjeljak 11. svibnja djeca bi se trebala polako početi vraćati u vrtiće, a učenici nižih razreda u školske klupe. Riječ je o trećoj fazi popuštanja mjera koje su u Hrvatskoj uvedene zbog pandemije koronavirusa. No, umjesto učenja i međusobnog druženja sa svojim vršnjacima, nastava u školama odvijat će se uz strogo poštivanje uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Gdje su konkretne odluke?
U školama će tako biti formirane odgojno-obrazovne skupine u kojima će biti najviše devetero djece i nastavnik, socijalni kontakti među formiranim skupinama morat će se izbjegavati, kao i socijalni kontakti među učenicima, koji će u razredu sjediti u klupama međusobno udaljeni dva metra. Svaki učenik strogo će se morati „držati“ svog mjesta u razredu, užinu i ručak će dobivati u razrede, a preporučuje se da nastavnici što je moguće više nastavu održavaju na otvorenom, uz mjere socijalnog distanciranja. Iako nije predviđeno nošenje zaštitnih maski i rukavica, u školama će biti postavljena dezinfekcijska sredstva i svatko bi trebao voditi brigu o pojačanoj higijeni, navodi se u uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, s kojima je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak upoznala ravnatelje škola i predstavnike osnivača na online sastanku. Dane su i upute da u školu ne smiju ići djeca koja su kronični bolesnici i oni čiji su članovi obitelji „kroničari“, a oni koji se pak odluče djecu poslati u školu morat će dostaviti potvrde u kojima se navodi da dijete nema COVID-19, kao ni članovi njegove obitelji i da roditelji rade. Time je konačna odluka o tome hoće li svoju djecu 11. svibnja poslati u školu ili ne ostala na roditeljima, a oni ne znaju što učiniti jer nisu ni liječnici, ni epidemiolozi: oni su samo mame i tate koji žele najbolje za svoju djecu. Takvo postupanje i nedonošenje konkretnih odluka od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja osudio je i zamjenik varaždinskog župana Tomislav Paljak.
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja je pokazalo kako nije sposobno donijeti konkretne odluke i skriva se iza epidemiološke struke, pa tako umjesto konkretnih odluka imamo različite scenarije. Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potpuno su pedagoški neprihvatljive i neprimjenjive. Socijalnu distancu na način koji je propisan u uputama nemoguće je provesti - upozorava zamjenik varaždinskog župana Tomislav Paljak koji je o tome govorio na današnjoj konferenciji za novinare.
Upute su dane, no Paljak upozorava kako je još puno otvorenih pitanja i konkretnih problema o kojima se nije ni razgovaralo.
- Na koji način će se organizirati prijevoz djece do škola? Kako će biti organizirani veliki odmori djece ili podjela obroka učenicima? Ako se za nastavu u jednom razredu izjasni više od devetero roditelja, „puca“ cijeli sustav. Sve informacije koje s razine Ministarstva znanosti i obrazovanja i njezinih pridruženih agencija idu prema školama i osnivačima su jednosmjerne ili ih uopće nema. Održana su dva online sastanka s ministricom koji zapravo nisu bili sastanci već jednostrana komunikacija, monolog ministice Divjak – rekao je Paljak.
Što će to biti u školama 11. svibnja?
Smatra da se s odlaskom djece u vrtiće i škole trebalo pričekati barem do 1. lipnja. Do tada bi se, kaže, trebale vidjeti posljedice popuštanja prve dvije mjere.
- Ako bi epidemiološka situacija tada bila povoljna, tada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo donijeti konkretnu odluku o povratku svih učenika u školske klupe. Ovakva”"li-la“ situacija u kojoj će dio djece ići u školu, a dio ne, popuno je neprihvatljiva. Osim toga, što ćemo 11. svibnja imati u školama? To neće biti ni nastava, ni čuvanje djece, to će biti maltretiranje djece! Ako se dalje nastavi bez donošenja konkretnih odluka, naći ćemo se u situaciji koja uzrokuje neizvjesnost i strah – upozorio je Paljak.
Po njemu se aktualna školska godina trebala okončati online, a tako, ističe Paljak, smatra i većina roditelja iz Varaždinske županije.
- Prema anketama koje su provedene po školama kojima je osnivač Varaždinska županija, i to prije objavljivanja epidemioloških mjera i preporuka roditeljima da djecu ne šalju u školu, ako je moguće, 67 posto roditelja izjasnilo se da neće slati učenike u školu. To je zanimljiv podatak ako u obzir uzmemo činjenicu da je u Varaždinskoj županiji najveća zapošljivost oba roditelja – rekao je Paljak.
Navodi kako na treba inzistirati na završetku školske godine online jer u gotovo dva mjeseca provođenja nastave na daljinu pokazalo se kako sve uglavnom dobro funkcionira.
- Naše škole su uspjele prevladati sve početne teškoće i probleme u online nastavi, prvenstvo zahvaljujući velikom trudu i kreativnosti učitelja, ravnatelja pa i podršci Varaždinske županije koja je kao osnivač još prije 20-ak godina uvela informatiku kao izborni predmet, pa učenici u pravilu bez većih teškoća koriste sve digitalne alate. Veliki značaj u dobrom funkcioniranju nastave na daljinu dala je i naša Školska televizija, jedina takva u Europi koja je nastala kao rezultat ulaganja u Centre izvrsnosti Varaždinske županije. Nastavnici su s učenicima kreirali video nastavne materijale, prvenstveno za strukovne programe za koje ih nije bilo dovoljno. Svi ti digitalni alati bit će vrlo korisni i kad počne redovna nastava – zaključio je Paljak.
Odluka o maturi u lipnju nepotrebno isforsirana
- I po pitanju državne mature imamo različite scenarije umjesto konkretnih odluka, samo što kod maturanata barem znamo da će nastavnu godinu, bez obzira koji scenarij bio „u igri“, završiti online. Trenutno aktualni scenarij, održavanje državne mature u lipnju, smatram nepotrebno isforsiranim. Po meni se državna matura trebala održati krajem kolovoza kada i završava aktualna školska godina ili se državna matura treba provesti po ovogodišnjem modelu međunarodne mature (IBDP) koji se izvodi na Prvoj gimnaziji Varaždin, jednoj od ukupno tri škole u Hrvatskoj. Do ocjena na maturi došlo bi se bez ispitivanja, odnosno temeljem triju osnovnih komponenti koje se ponderiraju u izračunu ocjene mature: uspjeh učenika preko zaključenih ocjena kroz matematičku jednadžbu stavlja se u omjer s ocjenama iz mature na toj školi zadnjih sedam godina. Pitali smo učenike Prve gimnazije Varaždin što misle o tome i 37 posto učenika je za takav način održavanja mature, 44 posto protiv, dok 18 posto je neodlučno, što znači da nemaju dosta spoznaja o tome, no nisu protiv – rekao je Paljak.
