U dvorani Kulturnog centra Ivan Rabuzin 12. lipnja održane su županijske smotre folklora na kojoj je nastupilo osam folklornih skupina od kojih je pet izvelo koreografirani program, a tri su se predstavile s izvornim folklorom.
Pobjednik 18. županijske smotre folklora je po deveti put Varaždinski folklorni ansambl koji će predstavljati Varaždinsku županiju na državnim susretima koji će se ove godine održati u Županji 27. i 28. kolovoza.
pravilima i principima, a što je najvažnije, u duhu zagrebačke škole scenske primjene folklora. Možemo slobodno reći da nije bilo loše folklorne skupine te da svaka od njih može, uz korekcije koje smo sugerirali voditeljima svake grupe, predstavljati Županiju na nekoj od hrvatskih smotri folklora - piše u osvrtu selektora smotre Ivana Ivančana.
KOREOGRAFIRANI FOLKLOR
1. KUD „MAROF“ Novi Marof
Igrajte nam mužikaši – pjesme i plesovi Hrvatskog Zagorja
Kao što je navedeno i u opisu koreografije na prijavnici, folklorna skupina iz grada
domaćina smotre izvela je nekoliko najpopularnijih plesova zagorskog kraja. Kod
inače dobre i raspoložene izvedbe trebalo bi korigirati dijagonale u igrajte nam
mužikaši tako da ih više otvorimo prema publici, a na početku bistranjskog drmeša
pripaziti na razmak i pozicije sve tri kružnice (osobito desne) koja je na početku bila
malo pomaknuta. U dva ženska para treba zamijeniti cure. Niže staviti zajedno u jedan
par, a više u drugi. Šteta da se u uvodnoj pjesmi sunce za goru nije malo i zaplesalo to
lijepo šetano (i pjevano) kolo. U špic polki treba malo više voditi računa na
ujednačenost udaraca nogom.
2. KUD „MAK“ Trnovec
Gda su muži z vojne prihajali – pjesme i plesovi Međimurja
Mladi folkloraši iz Trnovca prikazali su nam lijepi vijenac plesova i pjesama iz
Međimurja. Da bi koreografija bila još uspješnija trebalo bi pripaziti na neke detalje te
ponešto i izmijeniti: U uvodnoj pjesmi Da bi se zrušile… trebalo bi se pjevati
Međimorje umjesto Međimurje kako bi se bolje sljubilo s prethodnim gore. Također
bih preporučio da muškarci u Vu toj turskoj zemli ulaze sa suprotne strane i tako plešu
lijevom nogom u lijevu stranu, a kada plešu u kolu da se svi (prije plesa u parovima)
uhvate za ruke. U završetku Regice postavio bih plesače u suprotni polukrug po
dijagonali tako da ostanu okrenuti prema glazbenom sastavu, a ne da im okrenu leđa.
Kod plesa Dok sem bila lepa mlada treba poštivati četvrtinsku pauzu iza pljeskanja u
prvom dijelu plesa (i pjesme …o joj joj pa četvrtinska pauza) kao što se to radilo
kasnije u drugom dijelu kod …dok sem bila (četv. pauza) lepa mlada sakomu sem
(četv. pauza). Iz ovog scenskog prikaza uklonio bih i flaše koje cure za vrijeme plesa
drže u jednoj ruci jer ovdje nemaju nikakvu funkciju.
3. KUD „LJUBA VODA“ Ljubeščica
Pod ljubeškim mostom – pjesme i plesovi Hrvatskog Zagorja
Kod početka ove simpatične koreografije preporučio bih da plesači u plesu Pod
mostec dolaze na scenu izvana umjesto da se najprije postavljaju na pozicije (vidljivo
iz publike), a zatim krenu. Kod plesova Judin polka i špic polka potrebno je nešto više
preciznosti kod udaranja nogom o pod, a umjesto Ivančanove enzerice postavio bih
originalnu. Treba pripaziti i na završnu poziciju kružnica na dijagonali.
4. KUD HRVATSKIH ŽELJEZNICA Varaždin
Mesec sveti ober kleti – Pjesme i plesovi Hrvatskog Zagorja
Ovaj lijepi prikaz zagorskih plesova i pjesama vrlo je dobro koreografski koncipiran i
prava je šteta što je vokalna izvedba inače snažnih i ujednačenih ženskih glasova bila
jednoglasna. U „žaru borbe“ odlično raspoloženi plesači su u par navrata požurili
ispred odlične glazbene pratnje koja je uporno držala svoj zadani tempo. U trećem
dijelu enzerice izostali su (inače obavezni) udarci koje sugerira i sama glazbena tema.
5. VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL Varaždin
Nejdi brate u soldate – Pjesme i plesovi Podravine
Već dugo vremena nisam vidio tako originalan i lijep prikaz podravskih pjesama i
plesova koji mi je svojom emotivnom i profinjenom izvedbom ispunio dušu te
pobudio najdublje emocije. Kod plesa Mindolović konja jaše bilo bi dobro promijeniti
stranu (i nogu) te umjesno udesno, plesati ulijevo. Potrebno je još raditi i na drmešu
kod kojega umjesto tri titraja (osminka-osminka-četvrtinka) dosta plesača pleše dva
(četvrtinka-četvrtinka). Kod zadnje pjesme, kad plesači izlaze van, bilo bi dobro malo
produžiti pjesmu ponavljanjem njenog zadnjeg dijela jer je prekratka. Inače je sama
ideja, koreografija i izvedba za svaku pohvalu.
IZVORNI FOLKLOR
1. KUD „BELETINEC“ Beletinec
Ste vidli moga deda – „radna“ crtica iz života jedne susede
Ovaj scenski prikaz sjajno raspoloženih djevojaka je nešto najoriginalnije što sam u
posljednje vrijeme vidio na sceni (i pored nje). U prvi mah sam se bojao da se ova
izvedba postepeno ne pretvori u kakav „pučki teatar“, pa da cura ipak nađe deda, ali
ne nađe ples, međutim to se srećom ipak nije dogodilo. U prvom bi dijelu dvije grupe
beračica grožđa trebalo više razdvojiti jer je prevelika gužva na jednom mjestu pa se
od šume ne vidi drvo.
Ove drage i brbljave djevojke (takva im je i uloga) ne bi smjele brbljati za vrijeme dok
plešu, a poneko brbljanje ili pojedinačan govor morao bi biti i glasniji. Osobito je
duhovito kada se traženje deda jednim dijelom prebaci i u gledalište. Možda bi se
pralje mogle skratiti za jednu strofu, ali i prvi dio polke. U cijeloj je ovoj izvedbi
najvažnije da se kod svih zamišljenih duhovitosti, brbljanja i izvedbe nije prevršila
mjera i tako ovaj scenski prikaz odvela na drugu (zabavljačku) stranu.
2. KUD „SALINOVEC“ Salinovec
Ideju težaki – pjesme i plesovi salinovečkog kraja, ivanečkog gorja i Bednje
Raspoloženi folkloraši iz Salinovca prikazali su nam jedan odlično uvježban vijenac
plesova iz Salinovca, ivanečkog gorja i bednjanske doline.
Iz uvodne povorke i pjesme težaka koji se vraćaju s polja izbacio bih glazbenike i tako
izbjegao njihovo kasnije komešanje (preko rampe) na pozicije za sviranje. Svi su
plesovi izvedeni vrlo ujednačeno, a kod plesa s metlom ostavio bih dio plesačica u
pozadini desene strane pozornice (dijagonalno nasuprot svirača) i tako izbjegao
preveliku pauzu prije tog plesa. S pjesmom Sončece je na zahodu (i – ili Laku noć)
napustio bih scenu pa bi tako izlazak imao ravnotežu s početnim ulaskom (došli-
otišli).
3. KUD „KLARUŠ“ Maruševec
Prikaz jurjevskog običaja
Ako zanemarimo uvodnu pripremu scene (navlačenje zastora) i nešto lošije izvedenu
uvodnu pjesmu, cjelokupan prikaz maruševečkih jurjaša bio je odličan, dobro
izbalansiran, uredno otplesan, a sve to u dobrom raspoloženju (kod mladih ga je moglo
biti i nešto više!). Lijepo je bilo vidjeti toliko puno izvođača na sceni. Posebna
pohvala Zelenom Juri koji je svoju ulogu odigrao odlično. Možda je među plesačima
moglo biti nešto više zelenja, a izvrsna bakica je na samom kraju trebala biti nešto
glasnija i više okrenuta prema publici.
