Na Križanićevu inicijativu održana tematska sjednica Saborskog odbora o fitoplazmi

V.V. | 26.1.2017. u 09:56h | Objavljeno u Aktualno

Na inicijativu saborskog zastupnika i člana saborskog Odbora za poljoprivredu Josipa Križanića u srijedu se u Hrvatskom saboru, na tematskoj sjednici tog tijela, za istim stolom našla struka, predstavnici akademske zajednice, vinogradari i vinari te predstavnici politike, odnosno saborski zastupnici, kako bi svi zajedno dali odgovor kako suzbiti bolest vinove loze fitoplazmu odnosno "Zlatnu žuticu".

Naime, ta bolest ozbiljno ugrožava vinogradare i vinare na sjeveru Hrvatske uključujući i Varaždinsku županiju gdje je krajem prošle i ove godine više vinograda dobilo rješenje prema kojem moraju uništiti određeni dio nasada vinove loze.

Križanić je u svom obraćanju podsjetio da se od 2002. prati ova bolest i da se od prošle godine provodi krčenje vinograda u pet županija sjeverozapadne Hrvatske. Mišljenje je da mjere i inicijativa za rješavanje ovog velikog problema trebaju krenuti s državnog vrha, a ne spustiti na lokalnu sredinu koja nema alata niti sredstva za efikasno provođenje mjere.

Ova sjednica treba rezultirati hitnim mjerama, rokovima za provođenje tih mjera i definiranjem jasnih izvora financiranja. Treba naći mehanizam financiranja za krčenje vinograda, pogotovo ona u vlasništvu staračkih domaćinstva, ali i obeštećenja za vinogradare i vinare – naglasio je između ostalog Križanić te zaključio da, ako se ne odrede jasne mjere, rokovi i izvori financiranja, od svega neće biti ništa.

Hitno treba donijeti terminski plan te način i obvezu financiranja hitnih mjera za suzbijanje i sprječavanje širenja bolesti – jasan je bio Križanić. Drži i da treba nastaviti s edukacijom, ali da se s tih skupova šalje jasna poruka odnosno da akademska zajednica i struka trebaju doći do jedinstvenog stava, rješenja i mjera.

Križanić je za svoja stavove dobio potporu saborskih kolega i predstavnika lokalne uprave i samouprave. Potpora je tako stigla, između ostalih, od bivšeg predsjednika HSS-a i gradonačelnika Križevaca, Branka Hrga, koji se u potpunosti složio s Križanićevim traženjem, te zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije Darka Sobote.

Da se radi o ozbiljnom problemu govori i izjava pomoćnice ministra poljoprivrede, Jelene Đugum, koja je istaknula da su u prošloj godini najviše stradali vinogradi u Varaždinskoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji gdje je potrebno iskrčiti 12 hektara. Podsjetila je da je bolest prvi puta utvrđena 2009. u Karlovačkoj županiji dok se do kraja 2016. proširila u deset županija.

Od 2013. su na snazi mjere za suzbijanje i sprječavanje širenja te bolesti. S obzirom na ozbiljnost problema u prosincu prošle godine formirana je radna skupina koja će uskoro pripremiti Naredbu koja će sadržavati sve potrebno, ali i akcijski plan, za suzbijanje ove bolesti kao i sprječavanje daljnjeg širenja – kazala je Đugum. Pojasnila je da će se spomenuta Naredba donijeti u prvom kvartalu ove godine, dok bi se u travnju trebao donijeti Akcijski plan.

Na Križanićevu inicijativu da se osiguraju i financijska sredstva pomoćnica ministra najavila je ozbiljne razgovore oko toga na razini Ministarstva. Na kraju je Križanić zaključio da svakako u slijedeća tri mjeseca treba napraviti konkretne pomake.

Na sjednici je bio i Josip Tržec iz Vinarije Šafran iz Brezničkog Huma. Upravo je on bio organizator skupa vinograda i vinara prije dva mjeseca koja je aktualizirao problem ove bolesti. Naglasio je da je vremena sve manje i da vremena ima do travnja ili svibnja da se krene s konkretnim mjerama. U suprotnom posljedice će biti još veće i dalekosežnije. Osim njega na sjednici su bili i načelnik Općine Jalžabet Mirko Magić te predstavnici vinara iz Varaždinske županije Stanko Crnko i Davorin Jagačić.

Zlatna žutica je epidemijska bolest vinove loze. Uzročnik je fitoplazma, mikroorganizam kojeg prenosi kukac američki cvrčak. Američki cvrčak se nastanjuje na vinovu lozu, siše njezine sokove i time širi zarazu. Bolest se manifestira začepljenjem cjevčica u stabljici vinove loze čime se automatski sprječava protok sokova kroz njih. Bolest je prisutna u Hrvatskoj već 20 godina, a u zadnjih 2 do 3 godine poprima epidemijske razmjere.