Pred saborskim zastupnicima našao se dugo očekivani konačni prijedlog Zakona o lovstvu, o kojem će se glasovati u srijedu.
U raspravi je zastupnik iz Varaždinske županije, HDZ-ov dr. sc. Josip Križanić, istaknuo da bi novi Zakon trebao razriješiti dosta široku problematiku uočenu proteklih nekoliko godina. Trebao bi unaprijediti odnose u uzgoju i zaštiti divljači, s ciljem očuvanja divljači i zaštite prirode, te unaprijediti lovstvo kao gospodarsku djelatnost, a i njenu povezanost s djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i turizma.
Križanić je naglasio da se ovim zakonom pokušalo približiti i pomiriti stajalište lovca lovoovlaštenika s jedne strane i poljoprivrednika i privatnih šumovlasnika s druge strane te udruga za zaštitu životinja s treće strane.
- Lovozakupnina za zajednička lovišta, poglavito u kojoj obitava pretežno sitna divljač, morala bi biti minimalna, jer brigu o uzgoju i čuvanju divljači, a time i drugim životinjskim vrstama u prirodi, imaju prvenstveno lovci i za tu aktivnost bi trebali biti nagrađeni – smanjenjem (ili ukidanjem) lovozakupnine. Napominjem da lovstvo više nije biznis i kao takvo bi se trebalo promatrati - rekao je Križanić te dodao da su štete koje plaćaju lovoovlaštenici (lovačka društva) svakim danom sve veće i prelaze milijunske iznose te su mnogi lovoovlaštenici pred stečajem.
Križanić je pojasnio da je predloženo solidarno povećati obavezno osiguranje za motorna vozila (npr. dodatno osiguranje u okvirima 10-15 kuna po vozilu) čime bi se obuhvatile i štete od naleta divljači ili drugih životinja na cesti. Tako bi otpala potreba bezbrojnih sudskih sporova, a zadovoljniji bi bili i vozači i zakupnici lovišta. Novi Zakon predlaže iz 50 % lovozakupnina do daljnjeg rješavati štete na cestama, a mjerit će se kroz tri godine kako bi se znao okvirni iznos koji bi trebalo osigurati iz lovozakupnine.
Što se tiče šteta u poljoprivredi predlaže se i da oštećenik mora poduzeti sve mjere i radnje da zaštiti svoj posjed od štete, ograđivanjem svog dobra, istjerivanjem divljači.
- Osim načina rješavanja naknade štete kojom u ovom Zakonu uglavnom nisu do kraja zadovoljni niti lovci i lovačke udruge niti pak poljoprivrednici, u ostalim segmentima je ovaj Zakon ipak pokušao na jednom mjestu pomiriti interese svih zainteresiranih strana, te je zakonodavac ugradio veliki dio prijedloga zastupnika, ali i uvažio prijedloge javnosti kroz javnu raspravu - istaknuo je Križanić i dodao da je dobro što je zakonodavac prihvatio i prijedlog da se izbaci riječ „učinkovito“ ograđivanje poljoprivrednih površina jer bi to bilo besmisleno pogotovo u Zagorju gdje ima puno malih čestica.
Križanić smatra da su kvalitetno definirane ovlasti lovočuvara, no kako bi oni trebali biti registrirani u sustavu MUP-a ili im na neki drugi način osigurati provedbu ovlasti na terenu s obzirom da nisu prepoznati kao službene osobe niti u svom radu uživaju posebnu zaštitu zakona. Pojas zabrane lova od 300 metara od naselja Križanić smatra neprikladnim zbog mogućnosti nekontroliranog razmnožavanja lisice, kune, tvora, ali i ekspanzija divljih svinja, te prenošenja zaraznih bolesti na domaće životinje putem kojih se bolest širi na stanovništvo.
- To je konačnim prijedlogom Zakona promijenjeno zbog sprečavanja šteta koje su učestale u pojasevima uz naselja. Dozvoljeno je loviti divljač do 100 metara od granice naselja umjesto dosadašnjeg prijedloga 300 metara od granice naselja u nizini i 200 metara u brdsko planinskim područjima, osim za naselja veća od 10.000 stanovnika kad vrijede odredbe 200 i 300 metara - pojasnio je Križanić.
- Posebnu kontrolu i nadzor nad kretanjem, migracijom, ali i brojnim stanjem divljih svinja potrebno je provoditi iz razloga što su one vektori prenosioci afričke svinjske kuge, ali i glavni vjerovnik šteta na poljoprivrednim usjevima. Stoga pozdravljam činjenicu da je za njih gotovo ukinut lovostaj osim za vrijeme bređosti i vođenja mladih - upozorio je Križanić te ponovo podsjetio na ogromni problem vrana u gradovima i naseljima, koje su izuzetno neugodne i glasne te čine štetu i u poljoprivredi, ali i grabežljivo nasrću na sitne životinjice i ptice.
- Zakon je u većini segmenata uspio pomiriti suprotstavljene strane osim razmimoilaženja u nadoknadi šteta za koje će nadam se vrijeme pokazati pravi smjer i tada su moguće i korekcije još na bolje - zaključio je Križanić.
