Varaždin ima najbolju poslovnu klimu u Hrvatskoj?

Varaždinske vijesti | 14.7.2018. u 14:24h | Objavljeno u Aktualno

Varaždinska županija ima znatno niži dohodak po stanovniku od Grada Zagreba, ali ima najviši postotak takozvanih odraslih poduzeća koja dugotrajno posluju, piše portal Ekonomski Lab.

Naime, podatak je to koji je istaknula profesorica Slavica Singer koja je u 5. srpnja na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu održala jedno od predavanja u sklopu predstavljanja rezultata istraživanja poduzetništva GEM – Global Entrepreneurship Monitor, koje podupiru Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga banaka, a izvodi CEPOR– Centar za politiku i razvoj malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.

Kako piše Ekonomski Lab, u raspravi u Varaždinu pokušalo se identificirati koji su to faktori koji mogu objasniti trajnost (ili ustrajnost) poduzetnika na sjeveru Hrvatske. Došlo se do zaključka kako se radi o tri faktora: obrazovanje, tradicija i ranije spomenute, pomalo mistične kulturne norme. Na primjer, u Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Čakovcu nisu čekali vladine politike i kurikularne i druge reforme, nego su u nastavu biologije i kemije uveli poduzetničku minutu. Osim individualne inicijative profesora, potrebna je i povoljna društvena klima da bi se profesor-poduzetnik odvažio na takvu inovaciju u programu.

Nadalje, u turizmu je glavni problemi to što nema novih ulaganja (uglavnom se obnavljaju stari kapaciteti), a što se dijelom objašnjava veoma skupom i sporom administracijom, previsokim komunalnim doprinosima i veoma kompliciranim procedurama izdavanja građevinskih dozvola.

S druge strane, IT sektor diže plaće i zapošljava visokoobrazovane ljude pa je njima u fokusu rasterećenje troška rada. Tradicionalnu industriju pak muči sve pomalo. S obzirom na predstojeću liberalizaciju tržišta rada u Sloveniji, sjever Hrvatske bi se mogao dodatno suočiti s pritiskom na rast plaća radi zadržavanja ljudi s ove strane granice. Ljudi do bolje plaćenih radnih mjesta preko granice mogu migrirati na dnevnoj bazi. Zbog toga su nužna rasterećenja troška rada, a ne smanjenje PDV-a, od čijega jednog postotnog boda privreda i zaposleni neće imati neposredne koristi.

Prema pisanju portala Ekonomski Lab, osim oko rasterećenja rada u cilju povećanja neto plaća, sudionici u raspravi su se usuglasili oko još jedne važne stvari. Privatni sektor danas u Hrvatskoj više nema nikakve veze s onim što se nazivalo privreda pred 25-30 godina. Promjene su bile brze, radikalne i korisne. Strukturne promjene su se dogodile u privatnom sektoru, osobito na sjeveru zemlje. Međutim javni sektor i osobito javna administracija ostali su izolirani od promjena. Oni su jako nalik onome što smo imali i pred 25-30 godina – to su skupi i inertni sustavi koji se ponašaju kao da se svijet u međuvremenu nije iz temelja promijenio.
Međutim, poduzetnici poručuju da se tu i tamo mogu pronaći agilniji predstavnici lokalne vlasti – predsjednici općina i gradonačelnici, kojima je doista stalo i koji pomažu u otklanjanju administrativnih barijera. Oni se ponašaju kao servis građana i stalo im je do svakog ulaganja i novog radnog mjesta. No takvih je još uvijek premalo.

Kada bi se gledali najbolji gradovi u svakoj državi (bez obzira na veličinu i važnost grada), podaci bi bili drugačiji. Podaci sub-nacionalnog Doing Business-a za 2018 su pokazali da Grad Varaždin ima najbolju poslovnu klimu u Hrvatskoj u usporedbi sa Zagrebom, Splitom, Rijekom i Osijekom, piše Ekonomski Lab.

Pojedini drugi i manji gradovi/općine mogli bi pokazivati i bolje rezultate. Poznato je da sjeverne hrvatske županije, gradovi i općine prema kriterijima lakoće poslovanja dominiraju u odnosu na druge jedinice lokalne uprave i samouprave. Sve je to moguće unatoč istom pravnom sustavu, valuti i drugim vladinim politikama, a rezultira trajno nižom stopom nezaposlenosti i manjom stopom emigracije na sjeveru zemlje. Zanimljivo da na sjeveru plaće nisu visoke. One su na nacionalnom prosjeku ili niže, a to znači da emigraciju dijelom pokreću ili zaustavljaju i druge stvari.

Doing Business pokazuje da su procedure za dobivanje građevinskih dozvola najveći problem za ulagače. Bratislava bilježi 300 dana za dobivanje dozvole za izgradnju osrednjeg skladišta kroz 14 procedura (broj procedura je manji nego u Hrvatskim gradovima), ali uz vrlo nizak trošak (0,2% vrijednosti skladišta). Češko Brno daje dozvolu u prosjeku za 236 dana, Prag za 246 dana, a slovačke Košice za 280 dana. S druge strane, Varaždin bilježi vrlo konkurentnih 112 dana.

Doduše, broj procedura je velik svuda u Hrvatskoj, ali valja uočiti kako je u Varaždinu jedna procedura manje u odnosu na Zagreb – 21:22. Veća razlika između Varaždina i Zagreba vidi se prema trošku ishođenja građevinske dozvole: omjer je 5,3:11,7 u korist Varaždina. U Splitu je trošak još i veći, što se uglavnom objašnjava komunalnim i vodnim doprinosom.

Ulagačima je važno i priključenje na struju (uočite da je tu važniji HEP nego gradska vlast). Varaždin i Zagreb su vrlo konkurentni sa 60 odnosno 65 dana. Prag je isto na 60 dana, a Osijek je s 5 dana manje bolji, dok Bratislava s 89 dana gubi ovu utakmicu, a pogotovo Brno sa 110 dana. Treba spomenuti da su Osijek, Varaždin, Zagreb i Prag u ovom segmentu vrlo konkurentni: u Londonu je potrebno više od 80 dana.

Kada je u pitanju sudska registracija vlasništva, Osijek je na 32 dana, Bratislava na 17, Prag na 28, a Varaždin i Zagreb na predugačkih 47 dana. Bratislava ima 3 procedure, Prag 4, a Varaždin i Zagreb prevelikih 5. Dok u Bratislavi nema troška registracije vlasništva (u % vrijednosti vlasništva), u Varaždinu i Zagrebu je to 4% (kao i u Pragu i Brnu).

U pogledu pokretanja poslovanja trgovačkog društva (registracija, prijave poreza i osiguranja, otvaranje bankovnog računa itd.), u Varaždinu i Osijeku se cijeli proces obavi u 11 dana, što je dvostruko manje od Zagreba. Najbolji su Split i Rijeka sa 6 odnosno 8 dana. Zagreb je ipak ponešto bolji od Praga i Bratislave. Hrvatski, češki i slovački gradovi imaju 8 procedura za pokretanje poslovanja.

Označeno u