U prostorijama Sveučilišta Sjever - Sveučilišnog centra Varaždin danas je održana 11. sjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske.
Uz predsjednika Rektorskog zbora RH i rektora Sveučilišta u Splitu, prof.dr.sc. Šimuna Anđelinovića, u radu sjednice sudjelovali su i rektori sveučilišta u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Zadru, Dubrovniku, Puli i Sveučilišta Sjever te ministrica znanosti i obrazovanja prof.dr.sc. Blaženka Divjak.
- Dobro je da imamo ovu sjednicu Rektorskog zbora na Sveučilištu Sjever, to daje mogućnost da se Sveučilište Sjever predstavi rektorima i ministarstvu. Naravno da, kada se neka institucija osnuje, u prvo vrijeme imamo različite probleme ili pristupe stvarima, ali ako je institucija osnovana, studenti su ovdje, mi ćemo se truditi da oni studiraju na najbolji mogući način, odnosno da imaju kvalitetne uvjete za rad, i u tom smislu nadam se dobroj suradnji s Upravom Sveučilišta Sjever - istaknula je ovom prilikom ministrica Divjak.
Prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora, napomenuo je kako je jedna od tema sjednice i projekt zajedničkog časopisa studenata svih sveučilišta.
- Radimo i na logu Rektorskog zbora, upravo zbog Sveučilišta Sjever, jer ga na starom logu nema. Vrlo važna tema je i suradnja naših sveučilišta na izvođenju studija, jer pojedina sveučilišta koja su novoformirana, kao što je i Sveučilište Sjever, imaju problema s kadrom. Kadar još nije odobren od ministarstva, čuli ste za restrikcije. S ministarstvom razgovaramo da se budžet za mlade znastvenike proširi. Naime, sveučilišta u Hrvatskoj trebaju godišnje, na razini cijele države, od 500 do 1.000 ljudi da bi se samoobnavljali. Ako to ne napravimo, doći će do starenja sveučilišta i samim time će se u jednoj fazi prekinuti i edukativni ciklus. Mi to, naravno, nećemo dozvoliti i nastojat ćemo i s premijerom i s ministricom dokazati da je to bitno, jer je i Strategija to zacrtala, da svake godine moramo rasti u povećanju budžeta za znanost i obrazovanje. Usporedbe radi, uvijek se misli da je obrazovanje trošak, no cijelo visokoškolsko obrazovanje, sa znanstvenim dijelom, potroši koliko i udruge. Neka se građani zamisle je li to dovoljno. Mi smo jedna od europskih zemalja koja najmanje izdvaja za znanost i dugoročno to neće biti dobro. Naravno da mi, kao Rektorski zbor, trebamo učiniti sve da se omogući transfer tih znanja u gospodarstvo, u tom dijelu puno radimo i s lokalnom zajednicom i s gospodarstvenicima, no to moramo još pojačati. Bili smo u Izraelu i njihova su iskustva u tome izvanredna. Sve može biti inovativno, sve može biti u korist gospodarstva i na tome ubuduće trebamo najviše raditi - rekao je Anđelinović.
Ministrica Divjak naglasila je da kako je jedna od tema sjednice i kadrovska politika na sveučilištima.
- Razgovaramo i o načinima na koji sveučilišta i ministarstvo mogu raditi, tako da svatko preuzima svoj dio odgovornosti, ali i obveza. U tom smislu, svaka autonomija podrazumijeva odgovornost što se tiče sveučilišta, ali i ministarstva. Mi smo tu da osiguramo sustav s kvalitetnim uvjetima za naše studente, tako da studenti imaju priliku studirati na sveučilištima 21. stoljeća, a ne iz 19. stoljeća, ali i za naše znanstvenike, da budu konkurentni na međunarodnoj sceni. Ministarstvo ne bježi od te odgovornosti, kao što ne bježi ni od odgovornosti da traži određene uzuse koji osiguravaju i odogovornost sveučilišta s druge strane te računamo na dobru suradnju s upravama sveučilišta. Na početku uvijek mogu postojati određene boljke, ali zasad se čini da su se stvari stabilizirale - rekla je Divjak.
Osvrnula se i na činjenicu da ni jedno hrvatsko sveučilište nije na popisu 500 najboljih svjetskih sveučilišta, kao i na financiranje visokog obrazovanja.
- Mi se sigurno možemo pohvaliti našim sveučilištima, a drugo je pitanje možemo li biti bolji, možemo li svi osigurati bolje uvjete za naše znanstvenike, mogu li znanstvenici više sudjelovati u međunarodnim projektima, možemo li mi pripremiti sustav i zakonodavni okvir tako da se nagrađuju oni koji su najbolji, koji imaju inicijativu, a istovremeno da se spriječi uravnilovka. Sigurna sam da trebamo ne samo lobirati da dobijemo više novaca iz državnog proračuna, nego isto tako moramo razumijeti da to ulaganje dolazi iz ukupnoga bruto domaćeg proizvoda. Znači, ne dolazi isključivo iz državnog proračuna, nego dolazi i iz gospodarstva i iz različitih fondova, i u tom smislu moramo gledati cjelovito. Mi se, nažalost, ako gledamo našu znanost, uglavnom baziramo na ulaganjima koja dolaze iz državnog proračuna. Što se tiče ulaganja koja dolaze iz drugih izvora, u tome smo na europskom začelju - ukazala je ministrica.
O položaju hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang-listama govorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.
- Ako pogledamo raznorazne rang liste, psotoje razni kriteriji i po nekim kriterijima je naše sveučilište visokorangirano, a po nekima nije, no sve se na kraju vrti oko novca. Prošle smo godine bili među 400 najboljih, jer smo imali pet objavljenih radova u samo dva časopisa Nature i Science, a ove godine jedan, što je i prirodno s obzirom na količnu izdvajanja za našu znanost. Pokušali smo poticati one koji su objavljivali u tim časopisima da, prilikom dodjele potpora, dobe dodatna sredstva, međutim, to su kapi u moru. Naime, Rektorski zbor je analizirao financiranje, i zaključili smo da bez stabilnog i većeg financiranja na razini koja je propisana Strategijom, a to je neka prosječna vrijednost u Europskoj uniji, mi zaostajemo barem 50 posto. Kad bismo povećali za 50 posto, onda bismo došli na 60 posto europskog prosjeka. Mi inzistiramo da se, u okviru Strategije koja to propisuje, do 2020. godine dostigne i financiranje za obrazovanje i znanost na razini medijana europskih zemalja, jer bez toga nema razvoja znanosti - upozorio je Boras i dodao da će inzistirati i na kontinuitetu znanstvene politike.
- Dakle, ono što smo dogovarali i s prethodnim ministrima, želimo i da se nastavi. Na nekoliko smo segmenata primijetili da nema tog kontinuiteta i da nema partnerskog odnosa u toj mjeri koliko je bilo prije. Ipak, Rektorski zbor i Sveučilište u Zagrebu, koje po svom obujmu čini polovicu svih sveučilišta, traže partnerski odnos, te razgovore i pregovore prije nego što se određene mjere poduzimaju. Što se tiče Sveučilišta u Zagrebu, ono pri financiranju daje više nego što se, po statističkim pokazateljima, može očekivati. Mi smo tu dobri i naša znanstvena produktivnost raste. Pri tome je važno voditi znastvene politike koje će osigurati pojačanje znanstvene produktivnosti, ali i osigurati da mladi mogu stasati kao znanstvenici. Bez ulaganja u potpore mladim znanstvenicima, oni ne mogu postati vrhunski. Ako bi se financiralo samo vrhunske znanstvenike, gdje će nam svi ti mladi ostati? Moramo misliti o budućnosti, naša znanost je dobra, naše školstvo je dobro i mi zapravo tražimo da takvo i ostane te da se osigura razvoj - izjavio je rektor zagrebačkog sveučilišta.
Osvrnuo se i na zapošljavanje mladih znanstvenika.
- Znanstvenici koji se zapošljavaju u europskim i svjetskim zemljama podijeljeni su u tri grupe: trećina ih ostane u znanosti, trećina odlazi u gospodarstvo, a trećina u državne administracije, jer ti vrhunski stručnjaci znaju proučavati pokazatelje i znaju služiti političarima kao temelj za donošenje pravih odluka. Nažalost, druge dvije komponente nisu dovoljno dobre, s jedne strane u gospodarstvu ne potičemo mlade, sposobne ljude da studiraju ono što je potrebno gospodarstvu. To se može stipendijama i to je odgovornost države, uz ovo financiranje to ne mogu sveučilišta. Isto tako, što više vrhunskih stručnjaka trebalo bi u administraciji, u kojoj problem predstavljaju ljudi koji ne znaju ni statistiku, što se nama dogodilo na primjeru s koeficijentima - zaključio je Boras.
