U OŠ Sračinec učenici uče kako mogu smanjiti osobni ekološki otisak

Napisao/la: -

Da bi izmjerili kakav utjecaj ostavljaju na planet Zemlju, učenici Osnovne škole Sračinec te njezine područne škole Svibovec Podravski, od školske godine 2013./14., konstantno provode projekt “Ekološki otisak”, odnosno rade na ideji održivog razvoja.

Cilj je projekta osvijestiti učenike kako malim promjenama ponašanja mogu smanjiti osobni ekološki otisak i otisak škole pa raznim projektima dodatno razrađuju ovaj glavni projekt te uče o održivom razvoju na svakodnevnim primjerima.

Vrt zdravlja i ljepote

Naime, jedan od načina smanjenja ekološkog otisaka je i uzgoj biljaka u vlastitom vrtu, bez pesticida i umjetnih gnojiva čemu ih je podučila učiteljica biologije Snježana Žiher Štrbo, glavna začetnica ideje o održivom razvoju koju je uz pomoć ravnateljice škole, Lidije Valec, realizirala.

- Da bi razvili projekt djecu smo kroz razne manje projekte učili, recimo, o pravilnoj prehrani i održivom razvoju te smo željeli ukazati učenicima da kvalitetnom prehranom i promjenom svojih kupovnih navika mogu smanjiti i ekološki otisak - objašnjava učiteljica Žiher Štrbo samo jedan od manjih projekata koji su realizirani unutar glavnog projekta “Ekološki otisak”.

Među ostalim učenici su radili i na izračunavanju indeksa tjelesne mase, radili su anketu o prehrambenim navikama, slušali predavanja o pravilnoj i zdravoj prehrani, posjetili pekarnicu, tvornicu hrane, tržnicu zdrave hrane, obilježili Svjetski dan hrane i imali brojne druge aktivnosti. U školi se kroz cijelu školsku godinu provodio i projekt “Tikva” pa je napravljena mala izložba o tikvi. Učenici su istraživali sve o toj biljci, a prikupili su i recepte raznih jela od tikve koji su uvršteni u školski jelovnik.

Kako bi se nadalje projekt “Ekološki otisak” razvijao u školi napravljen je jedan vrt u kojem su učenici zasadili aromatično bilje pa je kao druga faza projekta održivog razvoja nastao manji projekt “Vrt zdravlja i ljepote”.

- U sklopu škole imali smo jednu neiskorištenu površinu od 30-ak metara kvadratnih koju smo odlučili pretvoriti u vrt. Svi su prionuli poslu jer je trebalo urediti zemljište, prikupiti stare cigle, slijedilo je projektiranje vrta, odabir biljaka koje će se saditi, ali trebalo je i postaviti kućice za ptice te izgraditi sustav za navodnjavanje. Učenici su morali istražiti na koji se način biljke mogu koristiti za liječenje, u kulinarstvu i kozmetici te su morali razraditi i finalni proizvod koji se može prodati - navodi ravnateljica, dodajući da je svaki razredni odjel dobio svoj metar kvadratni na kojem uzgaja neku svoju biljku pa je tako školske godine 2015./16. zasađeno 30 vrsta ljekovitog i začinskog bilja te je uz svaku vrstu stavljen natpis s imenom i kratkim opisom ljekovitih svojstava.

Od sjemena do proizvoda

Vrt je podijeljen na 28 dijelova, koliko škola ima razrednih odjela, na kojima radi 500-ak djece. Na samom ulazu u vrt kad zatopli mogu se naći divlje jagode, prirodni antibiotik: luk, češnjak i vlasac, tu je menta i komorač, te kopriva koja je zajedno sa susjedom gavezom glavni sastojak prirodnog gnojiva za vrt. U središnjem dijelu vrta raste aloja i matičnjak, tu su i origano, majčina dušica, stolisnik bosiljak, mažuran, celer, peršin i ljubica. Na najsunčanijoj strani lijepo se raširila kadulja, ružmarin, lavanda, šparoga, kopar, čuvarkuća, smilje i pelin. Tu su i čuvari vrta neven i kadifice. U blizini vrta raste maslačak i divlja ruža.

- Istu stvar prenosimo i na učenike područne škole Svibovec Podravski gdje su učenici u svom vrtu posijali kumin, kamilicu i neven i zasadili biljku naziva čuvarkuće - ukazuje ravnateljica, dodajući da svatko mora znati kako na održiv način doći od sjemena biljke do finalnog proizvoda.

Učiteljica Žiher Štrbo dodaje da su kasnije učenici pobrali listove, cvjetove i plodove biljaka, osušili ih ili stavili u ulje, med i ocat. Napravili su čajeve, buketiće, mirisne vrećice, kreme, masti i osmislili jela u koja bi se mogli staviti proizvedeni začini.

- Kako se projekt razvijao svaki je tjedan jedan razred predmetne i jedan razred razredne nastave svoju biljku predstavljao ostalim učenicima obilazeći razrede sa svojim plakatom, biljkom i proizvodima koje su napravili - objašnjava Žiher Štrbo i zaključuje s ravnateljicom Valec da su učenici odlično prihvatili izazov smanjenja svojeg otiska na Zemlju jer i ove godine nastavljaju s radovima u vrtu. Trenutno prikupljaju sjeme starih sorta cvijeća u čemu im pomažu roditelji, siju sjeme u tegle i jedva čekaju da snijeg okopni.

Ideju proširili i na lokalnu zajednicu

Kako bi svojim ponašanjem smanjili potrošnju bioenergenata i svoj utjecaj na okoliš učenici su povodom Tjedna ekološkog otiska, u svakom razredu donijeli “zelene odluke” te pratili način putovanja učenika u školu. Na kraju su prikupljenim rezultatima pokazali koliko raste otisak ugljika i ukupni ekološki otisak ukoliko se u školu dolazi automobilom, pješke ili biciklom.

Uz to, istraživali su koja prirodna sredstva možemo koristiti za održavanje higijene, ali da se smanji količina otrovnih tvari na ljudski organizam i na okoliš. Skupljali su stari papir i izračunali koliko se vode, drveta i energije uštedi recikliranjem starog papira te u lokalnoj zajednici istražili koliko ljudi zna što je ekološki otisak i koliko je održiv način života prisutan u lokalnoj zajednici.

- Istraživanje o poznavanju ekološkog otiska u lokalnoj zajednici je završeno, na temelju istraživanja trenutno radimo informativne letke za roditelje i potičemo ih da paze kakav ekološki otisak ostavljaju - obrazložila je daljnje aktivnosti ravnateljica.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.