U organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, u varaždinskom hotelu Turist, održava se 17. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH i 16. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Nakon pozdravnih riječi organizatora i gostiju stručnjaci s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, nizom predavanja predstavili su uzgajivačima ovaca i koza najnovije mogućnosti u provedbi uzgojnih programa, uzgojnih tehnologija, hranidbe, te zdravstvene zaštite ovaca i koza, a savjetovanje prati i Zbornik predavanja i katalog sireva.Hrvatska poljoprivredna agencija organiziranjem savjetovanja i državne izložbe sireva nastoji unaprijediti ovčarsku i kozarsku proizvodnju predstavljanjem novih saznanja s ciljem usavršavanja proizvodnog procesa na gospodarstvima, istaknula je dr. sc. Marija Vukobratović, ravnateljice HPA.
- Zadatak je Agencije pomoći poljoprivrednicima i u stvaranju novih marketinških brandova s ciljem da proizvedemo što više naše domaće hrane, a savjetovanja za proizvođače potrebna su jer smatramo da je edukacija i uključivaje proizvođača u nove tehnologije jedan od glavnih preduvjeta za razvoj te vrste proizvodnje. - kazala je dr. sc. Marija Vukobratović,
Tom prigodom rečeno je da se ove godine savjetovanje održava u Varaždinskoj županiji, u toj ,po kozarstvu i ovčarstvu, najrazvijenijoj hrvatskoj regiji. Dragutin Vincek pročelnik za poljoprivredu Varaždinske županije, istaknuo je da na području Varaždinske županije poljoprivrednici raspolažu s oko 4.500 koza svih dobnih kategorija od čega 2500 koza koje se koriste u proizvodnji i oko 2.500 ovaca svih dobnih kategorija te da unatoč svim problemima u gospodarstvu poljoprivredna proizvodnja opstaje i razvija se u dobrom smjeru, zaključio je Vincek.
Mali proizvođači sve više nastoje zaokružiti svoju proizvodnju na način da otvaraju vlastite sirane, no, još uvijek je isplativa i sama proizvodnja mlijeka, rečeno je na skupu.
- Sve je više malih proizvođača koji se sve uspješnije nose sa suvremenim zahtjevima tržišta, a ujedno je i sve veća inovativnost u proizvodnji sireva s dodavanjem raznih vrsta začina i sličnog - pohvalio je male proizvođače prof. dr. sc. Samir Kalit, prof. na Agronomskom fakultetu - Zavodu za mljekarstvo, ujedno i član povjerenstva za ocjenjivanje sireva.
- Prijavili su se najbolji sirari u Hrvatskoj, zapravo krema obiteljskih sirara. Rezultati su jako dobri. Ocijenjeno je više od 90 uzoraka sireva. Više od pola uzoraka ocijenjeno je s nekom od nagrada, a za svaku kategoriju imamo po jednog šampiona. Možemo zaključiti da sirari su poradili na kvaliteti, konzistenciji, da ti sirevi imaju aromu i puninu okusa, a sirari koriste i inovativne načine proizvodnje, te se razlikuju primjenom začina i drugih dodataka, koji siru daju novu kvalitetu. Šampion se bira među sirevima koji su postigli najviši broj bodova - 20, a u šampionu se traži ona posebna vrsta okusa, onaj karakter odnosno uzbuđenja koje tu vrstu sira razlikuje od drugih, kazao je prof. Kalit.
Izložba sireva
Na popratnoj, 16. po redu, Državnoj izložbi ovčjih i kozjih sireva, osim palete Vindijinih proizvoda, koja je bila izvan konkurencije, predstavljeni su sirevi najboljih malih proizvođača sireva od ovčjeg i kozjeg mlijeka. Prema mišljenju povjerenstva sastavljenog od stručnjaka za sirarstvo s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, na čelu prof. dr. sc. Jasminom Havranek, predsjednicom, titulu Šampiona među ovčjim sirevima dobio je tvrdi ovčji sir u teranu s klinčićima, proizvođača Franka Cetine iz Gurana u Istri, a titulu Šampion među kozjim sirevima zaslužio je Svježi kozji sir s biberom i češnjakom u vosku, proizvođača OPG Moravec iz Nove Vesi Petrijanečke .
Ocjenjivalo se 41 proizvod, 39 sireva i 2 jogurta, od čega je 17 od ovčjeg i 23 od kozjeg te 1 od mješavine kravljeg i ovčjeg mlijeka. Povjerenstvo je dodijelilo 30 odličja, 17 zlatnih, 8 srebrnih i 5 brončanih, a stručno povjerenstvo je zaključilo da je postignuta velika ujednačenost u kvaliteti, raznolikost asortimana te ukupno bolja kvaliteta sireva posebice mikrobiološka. Povjernstvo je zaključilo da bi Hrvatska morala dio mljekarskih programa usmjeriti prema proizvodnji autohtonih proizvoda.
