Posjetiteljima u Noći Muzeja predstavljeno ivanečko glazbeno stvaralaštvo znamenitih osoba

Malom virtualnom izložbom, odnosno osvrtom, Ivanec se pridružio u obilježavanju Noći Muzeja s temom "Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo". Naime, Ivanec od davnina ima znamenite Ivančane koji su značajno obilježili muzičko stvaralaštvo toga kraja, ali i na nacionalnoj razini, stoga su u Noći muzeja predstavljenje četiri ivanečke upečatljive osobe: Ladislav Šaban, Đuro Arnold, Nikola Faller i Rudolf Rajter te ivanečka Muzička razglednica. Ova izložba vjerojatno ne bi bila moguća bez Borisa Jagetića Darabošavoditelja ivanečke Turističke zajednice, jer je riječ o njegovim privatnim istraživačkim radnjama i osobnim artefaktima i inicijativi.

Ivanečka muzička razglednica: „U Ivancu te saki rad s vinčekom ponudi“ glasi strofa iz neslužbene ivanečke himne „Poleg jedne velke gore“ koja je zabilježena davnih godina na promotivnoj zvučnoj razglednici Ivanca, između 1960.-1970.g. Ovaj promotivni uradak se sastoji od muzičke ploče u izdanju Jugotona, potpisano od, R. Rajtera, P. Hrazdira i I. Šmalc, dirigent S. Zlatić, bariton Vladimir Ruždjak i tenor Zvonimir Prelčec. Notni prilog: Glas uz pratnju klavira, harmonike i gitare. Zanimljiva je poleđina promotivnog karaktera Trgovačkog poduzeća Ivanečkog magazina i dvorca Trakošćan. Sve zajedno je upakirano u kartonsku omotnicu s fotografijom vrha Ivančice, snimak C. Šoštarića. 

Ladislav Laci Šaban (1918.-1985.) klavirski pedagog, muzikolog i pisac ivanečke povijesti. Rodio se u srcu Hrvatskog zagorja, u roditeljskom domu naslijedio je strast za starinom i umjetnošću. Za njegovu je glazbenu naobrazbu naročito skrbila majka, rođena Kukuljević, unuka slavnoga hrvatskoga povjesničara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskoga. Šaban je znatno pridonio organizaciji modernoga terenskog muzikološkog rada u Hrvatskoj i kao čuvar arhiva bitno utjecao na očuvanje i valorizaciju zbirki Hrvatskoga glazbenog zavoda. Objavio je ukupno 135 znanstvenih i stručnih radova u časopisima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je izvanredni član JAZU (danas HAZU).

Đuro Arnold (1853.-1941.), profesor filozofije i pedagogije, akademik. Znameniti Ivančan, hrvatski književnik, filozof i pedagog. Poznat je po mnogim djelima, jedan od tvoraca filozofske terminologije, autor udžbenika iz logike i psihologije, utemeljitelj proučavanja odgojne problematike. Objavio je više knjiga pjesama, a posebnu popularnost je stekao pjesmom „Domovina“. Njegova djela su objavljena na češkom, esperantu, njemačkom, slovačkom i talijanskom. Bio je rektor Zagrebačkog sveučilišta, redovni član JAZU i predsjednik Matice hrvatske, počasni član Braće hrvatskog zmaja, urednik Vijenca. Osvrt na lik i djelo Đure Arnolda zahtjeva posebnu pozornost i tematski obradu. U Ivancu njegovo ime nosi Pučko otvoreno učilište „Đuro Arnold“.

Nikola Faller, (1862.-1938.), dirigent i skladatelj. Hrvatski dirigent, skladatelj i zagonetač. Izveo je više od 250 različitih djela, dirigirao više od 1.900 puta, autor je više od 40 skladbi koje obuhvaćaju komorna djela, zborske pjesme i crkvenu glazbu. Rođen je na očevom ladanjskom dvorcu Pahinsko, u Ivancu. Glazbu je počeo učiti u Varaždinu gdje je pohađao gimnaziju, a glazbi ga je podučavao Rikard Hansmann, učitelj glazbe i zborovođa varaždinskog pjevačkog društva Männergesangverein. Već u srednjoj školi korepetira u Zagrebačkom kazalištu. Glazbeno se školovao u Zagrebu, Beču, Parizu i Londonu. Od 1887. do 1889. bio je dirigent Zagrebačke opere. Njegova zasluga je utemeljenje baleta kao posebnog ansambla (1894.) i obogaćivanje repertoara, naročito opera Wagnera, Čajkovskog, Masseneta, Puccinija, Bizeta, Beethovena i drugih skladatelja.

Rudolf Rajter, (1912.-1969.), glazbeni pedagog, skladatelj. Pripadao je krugu skladatelja kajkavskog glazbenog izraza, a pored pedagoškog rada - dugo je godina radio i nastupao sa zborom Osnovne škole Jordanovac iz Zagreba, bio voditelj tamburaških orkestara i autor kajkavskih popevki, pjesama i šansona. Neizmjeran je Rajterov doprinos razvoju kulture življenja u Našicama, gdje se afirmirao kao zborovođa Pjevačkog zbora pri Kulturno-umjetničkom društvu “Lisinski”. Rajterov umjetnički život obilježila je ljubav prema rodnoj grudi, Hrvatskom zagorju i skladanje kajkavskih popevki. Rudolf Rajter snagom svog umijeća osvojio je srca mnogih glazbenih stručnjaka, a kao skladatelj jedne od najljepših zagorskih popevki. Njegova poznata skladba “Poleg jedne velke gore” s pravom je prozvana zagorskom himnom. Tekst je napisala Pavica Hrazdira, rođ. Milić.

Ivanečka gospoda i I. Padovec: Jeste li znali da su ivanečka gospoda svirala po originalnim notama poznatog muzičkog virtuoza Ivana Padovca ? Rođenog Varaždinca 17. srpnja 1800. Ovaj poznati hrvatski gitarist i skladatelj u svjetskim muzičkim krugovima poznat je pod imenom Johann Padowetz. Izumio je gitaru s deset struna koju je po njegovom naputku izradio poznati bečki glazbalar Stauffer. Ova ista gitara se je svojevremeno nalazila kod Bednjanskog velečasnog Lavoslava Vojske koju je kupio od samog Padovca. Njegova dijela tiskana su u ograničenim količinama kod bečkog nakladnika Diabella s čisto hrvatskim naslovima što je u ono vrijeme bio izraziti znak poštovanja i uvažavanja, da nije tako sigurno bi izostali hrvatski naslovi. Nakon povratka iz Beča 1836.g. Padovec je uglazbio poznate tri Vukotinovićeve pjesme „Na crnooku“, „Moje jutro“, „ Moje drago“ . Ove pjesme su bile izrazito cijenjene i pjevane kod ilirske inteligencije ne samo u Zagrebu nego u drugim gradovima i mjestima, kasnije u Ivancu.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.