O tradiciji mačkara u Ivancu: Mačkari mladenci - običaj koji izumire

M.B./Varaždinske vijesti | 9.2.2016. u 13:04h | Objavljeno u Našim krajem

Ivanec ima dugogodišnju organiziranu fašničku tradiciju i naziva se te željno iščekuje dolazak mačkara. Obično su mačkari dolazili u organiziranoj skupini ili pojedinačno, idući od kuće do kuće.

Fašnik je u ivanečkom kraju radostan i veseo pučki praznik ili događaj. Vrijeme je to od davnina predviđeno za opuštanje ali i da pod maskom uputimo kritiku na neki događaj, situaciju ili osobu i to je javno izrugivanje bez cenzure. U ovom djelu Hrvatske pa tako i u Ivancu mačkari "noriju" samo jedan dan. To je utorak, dan prije Čiste srijede ili Pepelnice. Mačkari su nekad bili "oblečeni" u stare iznošene pokrpane oprave, a lafra (maska) bila je napravljena (ekološki) od starih krpa, kasnije od prešanog papira, a danas od PVC materijala. Najpoznatija maska ivanečkoga kraja bila je gomila, gumila. Ispod bijele plahte nalazile su se dvije osobe, prvi je nosio lafru konjske glave, i taj prvi gomilaš je "grizel", a zadnji je "rital".

- Zadirkivanje gomile djeci je bilo jako zanimljivo, pa smo je slijedili po cijelom Ivancu. Sjećam se kada smo mi djeca posebno iščekivala dan da se oblečemo u stare obleke i onda smo organizirano obilazili kuće i ispred ulaznih vratiju smo plesali i pjevali – prisjeća se Boris Jagetić Daraboš, današnji predsjednika Turističke zajednice Ivanec, a pjesma je glasila:

Djed posije repu, repu, baba veli mak, hej haj nek od repe bude mak …“ Nakon tog rituala djeca su iščekivala što će im staviti u košaricu ili ceker (logožar), najčešće krafne i "jajca", a "sitni penezi" su bili posebno iščekivani artikl koji su djeca dobila kod imućnijih kuća i obitelji.

Atrakcija su već zaboravljeni Mačkari mladenci

Kao posebnost bili su mačkari mladenci među kojima nije bilo žena. U mladenku je bio prerušeni muškarac koji je svojim često lascivnim pokretima nasmijavao prisutne. Mačkare mladence su činili odraslije osobe. Obilazili su sela predvođeni "možikom". Ispred svake kuće su zaplesali polku, a osim krafnama bili su počašćeni i pićem, pa je obilazak bio sve veseliji. Danas je taj način prerušavanja gotovo zaboravljen ali sjećaju ga se stariji Ivančani.

Mačkari mladenci ostali su sačuvani na starim fotografijama izrađenim iz staklenih negativa u vlasništvu autora I. Doleneca iz 1930. godine. Fotografije prikazuju mačkare u nekadašnjim dvorištima i na njima se lijepo mogu uočiti krpene lafre, obleke i domaća možika.

Fašnička povorka

Nekadašnje fašničke povorke pomno su planirane i scenski pazeći pomno na izradu kostima, prijevoza i rekvizita. Organizatori su bilo Zanatsko-trgovačka zadruga, Planinarsko društvo i Sportski klub. Organizirana povorka krenula bi s križanja Prigorec-Pahinsko-Jamine ili ispred Levaničevog mlina. Povorka je predvođena limenom glazbom i konjanicima, kretala se glavnim ivanečkim ulicama i završila na starome placu gdje su presudili Fašniku i izvršili spaljivanje (Skurili su ga).

Jedna od rijetkih sačuvanih fotografija ivanečke povorke iz 1933. godine je ona Slavka Maleza. Na njoj je lijepo prikazana povorka koja prolazi pokraj nekadašnjeg Suda u današnjoj ulici koja nosi ime akademika Mirka Maleza. Inače, u ivanečkom kraju, kako ističe Boris Jagetić Daraboš, u fašničko vrijeme pripremala se i posebna domaća hrana, najčešće se posluživao stari pijetao, peklo se krafne, koje se trebalo pojesti taj dan jer je Pepelnica dan za post.

 

Označeno u
Galerija slika