Umjetnička obljetnica Sofije Cingule

| 21.2.2016. u 20:32h | Objavljeno u Društvo
Ljekarne VŽŽ

Varaždinska mezzosopranistica Sofija Cingula, koja je glazbeno obrazovanje počela kao čelistica u osnovnoj, a nastavila učenjem solo pjevanja u Srednjoj glazbenoj školi, u razredu Darije Hreljanović, koncertom u velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog HNK uz Hrvatski barokni ansambl, obilježit će 27. veljače u 19, 30 sati svoju 20. obljetnicu umjetničkoga djelovanja.

Umjetnica s bečkom diplomom i usavršavanjima, među ostalim i kod slavne primadone Bečke državne opere, Marijane Lipovšek, danas djeluje kao docentica Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Iza nje su brojni koncertni nastupi u nas i inozemstvu, a ogledala se i na pozornici bečke Volksopere.

Sofija Cingula, mezzosopran, rođena je 1977. godine u Zaboku. Osnovnu i srednju školu završila je u Varaždinu. Glazbeno školovanje započela na Glazbenoj školi u Varaždinu, violončelo u klasi prof.Darija Milkovića, a u Srednjoj školi solo pjevanje upisuje u klasi profesorice Darije Hreljanović. Akademske godine 1995./1996. započinje studij Solo pjevanja na Sveučilištu za glazbu i glumu u Beču, gdje već u prvoj godini debitirana u operi „La Molinara“ G.Paissiella u Bad Reichenghalu u Njemačkoj. Nakon završenog dodiplomskog studija upisuje magisterij na smjeru Opera (pjevačka klasa mag. art. Sebastian Vittucci, operni studio prof. Curt Malm i prof. Uwe Theimer). Magisterij na smjeru Lied i Oratorij upisuje najprije u klasi primadone KS Marjane Lipovšek, a zatim u klasi poznatog opernog prvaka, koncertnog umjetnika i skladatelja KS Roberta Holla, kod kojega, u akademskoj godini 2006./2007. uspješno završava i taj dio studija. Od 2006. godine stručno se usavršava na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi izv. prof. Lidije Horvat-Dunjko, a od 2015. godine surađuje s proslavljenom primadonom i vokalnom pedagoginjom Dunjom Vejzović.

Koncertni i operni nastupi mezzosopranistice Sofije Cingula obuhvaćaju širok i raznolik repertoar – od rane glazbe sve do modernih praizvedbi suvremenih autora koji joj nerijetko i posvećuju svoje skladbe.

Uz brojne koncertne nastupe u Hrvatskoj, Austriji te po Sloveniji, Njemačkoj, Italiji Švicarskoj i Južnoj Koreji, nastupala je, uz ansamble bečke Volksopere i Neue Oper Wien, na turnejama po Japanu i Kini. Godine 2008. uz maestra Mladena Tarbuka i bečki komorni orkestar Wiener Concert-Verein, nastupila je u poznatom Musikvereinu u Beču. Uz spomenuti bečki komorni orkestar, nastupala je i uz Hofkapelle München, Cameratu Serbicu te Varaždinski komorni orkestar.

Od značajnijih hrvatskih nastupa valja spomenuti sudjelovanje na festivalu Varaždinske barokne večeri. Već cijelo desetljeće nastupa uz gitaristu Darka Rušeca na međunarodnoj manifestaciji Ljeto u Varaždinu u organizaciji Koncertnog ureda Varaždin. Do sada je surađivala s mnogim hrvatskim i inozemnim dirigentima, ansamblima i poznatim umjetnicima. Promotorica je hrvatskih skladateljica i skladatelja u inozemstvu - posebno se bavi autorima varaždinskog i istarskog skladateljskog kruga, te ženskim skladateljicama s naših prostora. Za rad na temu „Dora Pejačević, život i pjesme“ za magistarski rad dodijeljena joj je 2003. godine Nagrada za izvrsnost Rotary kluba Varaždin. Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja na međunarodnim pjevačkim natjecanjima.

Vokalnom pedagogijom Sofija Cingula aktivno se bavi već desetak godina – najprije kao profesorica Solo pjevanja i Komorne glazbe na Glazbenoj školi u Varaždinu, a potom na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli gdje je od 2009. godine stalno zaposlena u zvanju docentice. Na Akademiji je predstojnica Odsjeka studija Solo pjevanja i Odsjeka studija Klavira. Sudjeluje i u radu mnogih hrvatskih i međunarodnih umjetničkih i pedagoških radionica, seminara i simpozija te je autorica nekolicine radova, predavanja i prezentacija koje vokalnoj tehnici i pedagogiji pristupaju s aspekta znanosti i najnovijih znanstvenih istraživanja. Stručna je suradnica za vokalnu pedagogiju raznih vokalnih ansambala te stručna prevoditeljica brojnih majstorskih tečajeva i seminara u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga kao i Hrvatske udruge vokalnih pedagoga čija je aktivna članica od samog osnutka. Djeluje i kao članica prosudbenih komisija međunarodnih natjecanja iz solo pjevanja i komorne glazbe.

Hrvatski barokni ansambl najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama.

Ansambl je utemeljen 1999. godine, uz maestra Sašu Britvića osnivača i predsjednika od 1999. godine do prerane smrti 2015. godine, te okuplja renomirane glazbenike mlađe generacije – instrumentaliste i pjevače, već afirmirane u izvođenju barokne glazbe. Uz stalne koncertne cikluse od po sedam koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu s tematski jasno osmišljenim programima hrvatskog i inozemnog baroknog repertoara, redoviti su gosti brojnih domaćih i inozemnih festivala (Varaždinske barokne večeri, Korčulanski barokni festival, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Glazbene večeri u sv. Donatu, Histria festival, Pasionska baština, Organum Histriae, Koncerti u Eufrazijani, Rovinjsko glazbeno ljeto, Brodsko ljeto, Osječko ljeto, Paško ljeto, Festival Brežice, Festival hrvatske glazbe u Beču, Festival duhovne glazbe srednjoeuropskih zemalja u Rimu, Festival Tesori musicali Toscani – Pisa i dr.

U svojim programima, Ansambl često ugošćuje vrhunske strane i domaće soliste i dirigente, eksperte u autentičnom pristupu izvođenju barokne glazbe (Catherine Mackintosh, Herve Niquet, Werner Ehrhardt, Aapo Hakkinnen, Laurence Cummings, Richard Egarr, Peter Lonnerberg, Mimi Mitchell, David Staff, Theresa Caudle, Enrico Onofri, Alessandro Tampieri, Rachel Brown, Adrian Butterfield, Stefano Montanari, Marcello Gatti, Jaap ter Linden, Jacques Ogg).

Ravnateljica popularne HRBA-e je renomirana violinistica Laura Vadjon.

Zbog iznimno stručnih, stilski čistih i virtuoznih interpretacija, glazbena ih kritika kao i publika svrstavaju u sam vrh hrvatske glazbene reprodukcije.

U programima Hrvatskog baroknog ansambla redovito su zastupljeni i hrvatski barokni autori, odnosno oni koji su djelovali na ovom području (F. Sponga-Usper, G. Usper, T. Cecchini, V. Jelić, I. Lukačić i dr.).

Ansambl je, osim u Hrvatskoj, nastupao i u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Švedskoj, Finskoj, Argentini, Kubi, Boliviji, Estoniji, Francuskoj, Crnoj Gori, Srbiji, BiH i Sloveniji.