Jasmin Mesarić, samouki umjetnik, izrađuje slike od komadića ražene slame

Napisao/la: -
Jasmin Mesarić Jasmin Mesarić Foto: Krešimir Đurić

Jasmin Mesarić samouki je slikar koji u svojem radu koristi neuobičajeni materijal – slamu. Pokojni otac bio je Međimurec, a majka Bosanka, po struci je profesor političkih znanosti, bio je u HVO-u, no splet životnih okolnosti nakon rata ih je doveo najprije u Lopatinec, a kasnije u Varaždin, gdje su danas podstanari. Od prodaje ovih slika, kaže, ne bi se mogli prehraniti. Ponekad kad bi bio primoran, na primjer, posuditi novac od nekoga ili zatražiti kakvu drugu uslugu, ljudima bi se zauzvrat odužio slikom, a ponekad izradi sliku i po narudžbi.

Uzima slamu od raži jer mu je s njom najlakše raditi, termički ju obrađuje, to jest, prokuha u vodi da omekša, jednu po jednu rasiječe skalpelom po sredini i peglom dalje termički obrađuje. O tome na koliko će visoku temperaturu zagrijati peglu, ovisi kakvu će boju slamke dobiti – svjetliju ili tamnu nijansu.

– To je spektar od osnovnog tona, prirodnog, žutog pa sve do najtamnijeg, crnog. Kada radim sliku, napravim skicu, izrezujem oblike, komadiće slame i lijepim na skicu. Komadiće slame uklapam u crtani obris kao slagalicu. Najprije pričvrstim ljepilom koje ne lijepi čvrsto tako da još uvijek mogu skinuti komade i prepraviti po potrebi, a kada je „slagalica“ gotova, tada lijepi čvrstim ljepilom na čistu podlogu – objasnio je.

Ford A Roadster 1931. 2

Stotine takvih djelića potrebne su da bi nastala slika. Upravo ga princip „zamršene slagalice“ razlikuje od ostalih „slamnatih“ umjetnika iz regije. Počeo je sa slikama koje je izrađivao za djecu prema motivima iz filmova Walta Disneya, iz ljubavi. Od tada se razvijao kao umjetnik, razvijao je svoju tehniku, samouki je majstor iako, kako kaže, ne smatra to umjetnošću, nego hobijem koji ga usrećuje. Iako za sebe kaže da nije umjetnik, jedan od najnagrađivanijih umjetnika slamom Jan Huss iz San Francisca uvrstio ga je i predstavio ga kao izvanserijskog umjetnika na svojoj web-stranici „thestrawshop.com“, pohvaljujući izniman dizajn i izvedbu.

– Prvo sam radio male formate, a onda sam shvatio da se mogu najbolje izraziti praveći veće formate. Ne razmišljam komercijalno. Pri izradi treba obratiti pozornost na strukturu slamke kako bi linije na slici bile sukladne, poput letvica, moraju pratiti fizionomiju lika, odnosno konture predmeta da izgleda kao da slama teče, inače bi bila narušena „punoća“ odnosno estetika. Treba mi više od jednog mjeseca da napravim sliku. Sljedeći će projekt biti paun – najavio je.

Iako je umjetnost u tehnici slame u našim krajevima zabilježena pred više stoljeća i razvijala se manje-više do danas, ne uspijeva svatko svojom tehnikom zakoračiti u sferu umjetničkih individualnih kreacija.

Konj

Na njegovu zidu u dnevnoj sobi slike su s vrlo zahtjevnim kompozicijama, s puno detalja te naglašenim nijansiranjem. Da bi, na primjer, postigao vjerodostojan prikaz različitih boja dlake konja, za sliku mu je bilo potrebno oko 1000 različitih segmenata slame, zasebno isječenih po veličini, obliku i nijansi, a bilo mu je potrebno 300 sati preciznog i strpljivog rada. Primjerice, za sliku „Svjetionik“, izazov mu je bio prikazati geometrijsku formu svjetionika i stambenog objekta uz njega. Cjelovita kompozicija upotpunjena je prikazom galebova i mora s jedrenjakom. Jedna od najtežih za izradu bila mu je slika oldtimera iz 1931. godine, Ford A Roadstera, s puno detalja.

Radio je sakralne motive poput Srca Isusova, Srca Marijina, ali čudno mu je što u kršćanskom kraju nema interesa za kršćanske motive. A što se tiče motiva, raznovrsni su: ima automobila, pejzaža, cvjetova, svjetionika, plesačica...

Zanimljivo je da mu je pojavljivanje na web-stranici „thestrawshop.com“ prvi javni izlazak s radovima iako se „slama-artom“ bavi od početka osamdesetih. Nikad još nije imao izložbu. Razmišljao je o izložbi na nekoj manifestaciji poput Špancirfesta, možda u sklopu rukotvorina ili starih zanata. Radove je moguće pogledati na Facebook stranici Slamart.

U krosnji tresnje

Nikola Leskovar

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.