Hrvatska na visokom osmom mjestu po broju pretilih osoba u svijetu

Napisao/la: -

U Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu na inicijativu Zavoda za javno zdravstvo, a uz pomoć nutricionista Anite Car i Davora Hostića te specijalistice školske medicine Tanje Obelić-Babok održane su tribine o debljini kao globalnom problemu 21. stoljeća.

Naime, da bi se riješio problem pretilosti, djecu od najranije dobi treba usaditi znanje o zdravoj prehrani jer se preventivnim djelovanjem i kvalitetnim edukacijama može stati na kraj poražavajućim statističkim pokazateljima zbog kojih je Hrvatska zauzela visoko osmo mjesto po broju pretilih osoba u svijetu.

- Trend pretilosti nije se zaustavio, već raste te se po tom pitanju treba utjecati ne samo na djecu, već i na odrasle. Vrijeme je za učinkovite metode prevencije - upozorava Tanja Obelić-Babok, specijalistica školske medicine, koja ukazuje da je tijekom desetak godina broj pretile djece porastao s 3,8 posto na 11,2 posto, a 26 posto djece je s prekomjernom tjelesnom težinom, što se smatra rizičnom skupinom koja može prijeći u skupinu pretilih.

Puno krive hrane, malo aktivnosti

- Dječja nam je dob idealna za primarnu prevenciju. Treba djeci od najranije dobi usaditi znanje o zdravoj prehrani kako bi se utjecalo na odabir hrane u kasnijoj dobi - objašnjava Obelić-Babok.

Kako su ukazali, 66 posto djece ne jede voće svaki dan te njih 76 posto ne jede povrće svaki dan, iako bi se, prema preporuci stručnjaka, povrće trebalo jesti tri puta dnevno, a voće dva puta dnevno.

- Istraživanja pokazuju da djeca u dobi od 10 do 15 godina jedu previše ugljikohidrata, 26 posto djece pije slatka pića svaki dan, a 35 posto djece jede slatkiše jednom ili dva puta dnevno - upozorava Obelić-Babok.

Svoj pretiloj djeci zajedničko je da povećano konzumiraju energetski bogatu hranu, često piju slatke napitke, često imaju obroke izvan doma, porcije hrane su im preobilne, a imaju i veći udio vremena proveden pred raznim ekranima, odnosno premalo tjelesne aktivnosti.

- Općenito su pretile osobe slabo uključene u neke fizičke aktivnosti. Preporuke su stručnjaka da djeca školske dobi trebaju najmanje sat vremena fizičke aktivnosti dnevno i to žustre aktivnosti da bi se oznojili te još 60 minuta neke rekreacije, kao što je pješačenje do škole, korištenje stuba umjesto lifta, šetnje psa, igre vani na otvorenom, vožnje bicikla, pospremanje i uključivanje u ostale kućanske poslove - objašnjava Obelić- Babok i zaključuje kako je to u stvarnosti jako slabo zastupljeno.

Ključan je problem što šira obitelj i roditelji pretilost ne shvaćaju ozbiljno kao potencijalan zdravstveni problem te je djecu teško motivirati na suradnju.

- Tek kada se djetetu postavi neka dijagnoza, kao što je porast šećera, masnoće u krvi ili tlak, tek onda roditelji ozbiljnije shvate problem - ukazuje Obelić- Babok koja upozorava na važnost toga da se roditelji osvijeste.

Kako napominje, roditelji su ipak odgovorni za ovaj problem jer će upravo oni doma napuniti hladnjak, kupiti slatka pića i slatkiše te djetetu dati novac da si kupi hranu, odnosno roditelji će odlučiti hoće li dijete u školu uzeti grickalice i gazirano piće, kupljeno usput do škole ili neku zdraviju zamjenu.

- Kako bi se jednog dana promijenile krive navike prehrane treba početi od djece jer ona uče od svojih roditelja, a roditelje treba stoga osvijestiti što su to krive navike. Roditelji bi, po tom pitanju, trebali biti oštriji te se s njihove strane očekuje veća ozbiljnost - kaže Obelić- Babok.

Čak i u nerazvijenim zemljama raste broj pretilih

Pretilost je poremećaj koji najčešće nastaje uslijed neravnoteže između količine unesene i potrošene energije, odnosno kada se jede više nego što treba, a to što se pojede se ne potroši. U svijetu je više od 1,7 milijardi osoba s prekomjernom tjelesnom masom, a čak 700 milijuna pretilih osoba. U počecima je pretilost bila vezana uz visokorazvijene zemlje no sve se više odnosi zemlje u razvoju pa čak i na one nerazvijene. U Europi izražen je porast u svim dobnim skupinama s naglaskom na djecu i adolescente.

- Stanje u Hrvatskoj je također loše jer se nalazimo na osmom mjestu po broju pretilosti u EU. Stoga je u našoj populaciji 58,4 posto odrasle populacije preuhranjeno, a 18,7 posto je pretilih što je iznad prosjeka EU koji iznosi 15,9 posto. Pretilost je jedan od najvažnijih javno-zdravstvenih problema i izazova u današnjem društvu jer viša tjelesna masa predstavlja ekonomski i zdravstveni problem - upozorava nutricionist Davor Hostić.

Velik broj ljudi pretilost promatra kao estetski problem no raste svijest o pretilosti kao o kroničnoj bolesti koja dovodi do niza komplikacija koje smanjuju kvalitetu života, ali istodobno skraćuju životni vijek. Radi se o bolesti modernog doba na koju utječe suvremeni stil života, sjedilačka aktivnost, rafinirana hrana bogata zasićenim masnim kiselinama i jednostavnim ugljikohidratima.

Problem pretilosti predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, a također i u Varaždinskoj županiji. No, preventivnim djelovanjem i kvalitetnim edukacijama može se popraviti stanje, pa je stoga Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije organizirao javne tribine na kojima je, uz ostalo, ukazano da nikada nije kasno za promjene životnih navika, odnosno da se na pretilost može utjecati, samo treba dobra motivacija i volja.

Hrana kao utjeha

Uzroci pretilosti mogu biti genetski ili psihološki, kao što je emocionalna nestabilnost, nedovoljna podrška obitelji i okoline, fiziologija te životni standard.

- Dvije od tri osobe s problemom suvišnih kilograma prekomjerno jede jer se ne zna adekvatno nositi s neugodnim emocijama i stresom kojemu su svakodnevno izloženi pa hranu koriste kao sredstvo utjehe i stimulacije - objašnjava Hostić, dodajući da postoje i oni čimbenici koji proizlaze iz vlastitih želja pojedinaca pa se lošim dijetama i gladovanjem postiže kontraefekt.

Dijagnoza najčešći pokretač

Najzahtjevniji dio liječenja pretilosti je promjena životnih navika, složili su se stručnjaci na predavanju. Najčešći izvore motivacije je dijagnoza koja motivira pojedinca da se pokrene.

-Šteta da je pojedincu najčešće loša dijagnoza pokretač - objašnjavaju stručnjaci. S druge strane, pojedinac sam odlučuje hoće li ili ne promijeniti životne navike jer teško će bez volje pojedinca okolina vršiti utjecaj.

- Stoga je uloga okoline, a ujedno i ovakvih predavanja, educirati dok obitelj može pojedincu pomoći s time da ga kontrolira, a sve ostalo je na pojedincu - zaključuju nutricionisti.

Makrobiotika kao alternativa

Nutricionistica Anita Car upoznala je na predavanju javnost s alternativnim načinom prehrane u prevenciji pretilosti – makrobiotikom.

-Makrobiotička prehrana mnogo je više od samog plana prehrane. To je način života, koji, uz balansiranu prehranu i jednostavnost pri jelu, uključuje i brigu o duhovnoj ravnoteži i harmoniji s prirodom - ukazala je Car.

Pojam makrobiotika prvi put se spominje još u zapisima iz Hipokratovog vremena, a u novije vrijeme prihvaćena je širom svijeta, najčešće od strane osoba kojima su dijagnosticirane bolesti za koje konvencionalna medicina nema rješenje, poput karcinoma.

Prema riječima nutricionistice Car, osnova makrobiotičke prehrane nalazi se u principima yina i yanga, drevne istočnjačke filozofije, koja spajanjem međusobno suprotnih energetskih sila postiže jedinstvo. Yang predstavlja sve ono što je vruće, slano i agresivno, a yin se temelji na hladnom, slatkom i pasivnom.

-Makrobiotika uključuje prvenstveno namirnice koje su biljnog porijekla, a bogate su mineralima, vitaminima te biljnim vlaknima. One su siromašne kolesterolom, zasićenim masnim kiselinama te rafiniranim šećerima. Stoga, kad se netko hrani takvim načinom manja je mogućnost oboljevanja od pretilosti, dijabetesa, hipertenzije te problema sa srcem i krvožilnim sustavom - objašnjava Car te dodaje da postoje istraživanja koja dokazuju da ovakav način prehrane ima pozitivne strane u liječenju raznih vrsta oboljenja.

S druge strane, objašnjava Car, problem je taj što se takvom prehranom izbacivaju namirnice životinjskog porijekla, a time se javlja i deficit na proteinima iz te skupine namirnica. Također, još jedan nedostatak ovakve prehrane je i kalorijska pothranjenost, a to znači ako se osoba hrani namirnicama biljnog porijekla mora količinski puno više pojesti da bi se energetski zadovoljila i zato treba paziti kod kreiranja obroka.

Zbog ograničavanja nekih namirnica, ovakav način prehrane može biti manjkav, te može dovesti do nedostatka kalcija i željeza, vitamina D, vitamina B12, B2, B3. Iz ovog razloga, ne preporučuje se djeci, adolescentima, trudnicama i dojiljama.

-Makrobiotičarom se ne postaje preko noći. Predavanjem pokazujemo javnosti da postoji alternativa koja se može kombinirati s uobičajenim načinom prehrane, a kojeg si svatko može priuštiti - ističe Car dodavši da većina posjeduje vrtove gdje može uzgajati povrće i povećati njegov unos u organizam.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.