Darivanje svoje prisutnosti najvažniji je dar u današnje doba užurbanosti

Napisao/la: -
 Znanstvenici locirali dio mozga i nazvali ga „duh Božića“ jer se pojačano aktivira kad smo s bližnjima Znanstvenici locirali dio mozga i nazvali ga „duh Božića“ jer se pojačano aktivira kad smo s bližnjima Foto: Ilustracija

Iza nas je vrijeme Adventa, savršenog Božića, biranja i kupovine darova, pripreme blagdanskog stola i okupljanja članova obitelji. Najljepše doba u godini za mnoge može postati izvor stresa, pritiska i tjeskobe ukoliko u fokus stave ono materijalno, a ne pravi duh Božića, upozorava psihologinja Josipa Mrla.

Grozničava potraga za prikladnim darovima i pokušaj stvaranja savršene blagdanske atmosfere, po uzoru na ono što vidimo u filmovima i reklamama, može biti zaista frustrirajuće. A kad blagdani prođu, djeca i prijatelji se raziđu, šarene lampice se ugase i mi se vratimo svojoj svakodnevnoj rutini, može nas uhvatiti „post-blagdanski blues“. To posebice može biti izrađeno kod onih ljudi koji ionako teško podnose zimske dane i nedostatak sunčeva svjetla. O psihologiji darivanja Josipa Mrla govorila je uoči blagdana u sklopu tribine Psihološki ponedjeljak, a predavačica radi na Odjelu psihijatrije Županijske bolnice Čakovec i članica je Društva psihologa Varaždin.

- U naše se doba potrošački mentalitet nameće kao paradigma uspjeha. Reklame nam prikazuju uživanje u božićnom objedu u blagdanskom ozračju i to uz jedan uvjet, kupovinu novih stvari. Pojedinac se može uhvatiti u klopku da tjeskobno slijedi potrošačke trendove neprestano tragajući za novim iskustvima koja će mu zaokupiti čula kako bi stvorio sliku o sebi po uzoru na reklamni model. Suvremeni pojedinac, ukoliko nije kritičan, može postati rob navedenog modela. Djeca i mladi pritom su pod povećanim rizikom. S druge strane tradicija obilježavanja blagdana postoji diljem svijeta, u raznim kulturama. Čak su i znanstvenici locirali dio mozga i nazvali ga ‘’duh Božića’’, a pojačano se aktivira u trenutku kad provodimo vrijeme sa svojim bližnjima – kaže psihologinja Mrla i objašnjava kako se darivalo kroz povijest.

- Darivanje ima svoju dugu povijest, koja seže u prapovijesno doba. Ono je snažan način komunikacije. Kad nam netko nešto pokloni, pokazuje nam da je mislio na nas. Poklon nas uči važnim pravilima ljudske interakcije. Darujući koga i pritom mu iskazujući poštovanje, ljubav i zahvalnost učimo pronaći veće zadovoljstvo u tome da nekome nešto darujemo umjesto da to zadržimo. Istraživanja su potvrdila da čak i kad nemaju puno ljudi se osjećaju bolje kada daruju nekome nešto umjesto da to zadrže za sebe. S druge strane, osoba koja prima dar izražava svoju zahvalnost, poštovanje i ljubav te se tako učvršćuje njihov međusobni odnos – ističe psihologinja napominjući da djecu tijekom blagdana treba učiti veselju i zahvalnosti za dobivene darove.

Više o ovoj zanimljivoj temi pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.