Uz premijeru Balada Petrice Kerempuha 26.veljače u Varaždinskom kazalištu

Napisao/la: -

Hrvatsko narodno Kazalište u Varaždinu pred još je jednom premijerom. Ovaj put riječ je o Krležinim Baladama Petrice Kerempuha, koje režira poznati hrvatski redatelj starije generacije, osobni prijatelj i veliki poznavatelj Krleže Georgij Paro, prema dramaturškom predlošku Marjana Varjačića.

Na press-konferenciji u povodu premijere koja je na rasporedu 26. veljače u 19,30 sati o novoj predstavi govorili su Georgij Paro, Marijan Varjačić, glumci, Ljubomir i Jan Kerekš, Hana Hegedušić, Zdenko Brlek... Georgij Paro, kojemu je to peti nastup u varaždinskom HNK prvenstveno je istaknuo ulogu HNK u Varaždinu u očuvanju kajkavskog jezika i književnosti, te pohvalio glumce.

- Varaždinsko kazalište, od nedavno nacionalno, jedino je kazalište u Hrvatskoj koje se desetljećima sustavno bavi njegovanjem kajkavske riječi mislim da mu po tome pripada jedno od značajnih mjesta u korpusu ne samo nacionalnih teatara u Hrvatskoj, za koje neki kažu da ih je previše, a ja ne mislim tako, nego i uopće u korpusu svih kazališta. Taj akcent na kaju mislim da treba ostati kao programska orijentacija za buduće jer tu su izvrsni znalci i glumci od Ljube i Jana Kerekeša…. svih mojih šest glumaca majstori su kajkavske riječi (Uz Kerekeše u predstavi igraju i Hana Hegedušić, Sunčana Zelenika Konjević, Ljiljana Bogojević, Zdenko Brlek) glumci kojima je to jezik svakodnevice i jezik umjetničkog izričaja i jezik preživljavanja, borbe za svakodnevni život, jezik koji je bogat u svojim izražajnim mogućnostima. Ideja da se postave Balade nije moja nego Marijana Varjačića, a najbolja predstava koju sam ja vidio bila je predstava Mladena Škiljana, 70-tih godina u HNK, ali on je napravio tzv. klasičnu predstavu, a danas raditi Balade znači napraviti ne-klasičnu predstavu, niti povjesnicu ili hommagge Krleži i njegovim Baladama nego pronaći što je suvremeno u tim Baladama, a to je siromaštvo i nadam se da će to biti predstava koja će emotivno ući u publiku.
U Baladama se s govori o bogatašima, i o siromasima - kmetovima, ili kleru i kmetovima koji ispaštaju, nemaju što jesti… Ako to prevedete na suvremeni jezik onda to što su u Baladama kmetovi danas su građani, ljudi koji su obespravljeni, nemaju novaca, gube tlo pod nogama, a nasuprot njima su neki velmože, no, oni se samo drukčije zovu. Ništa nisam mijenjao u Krležinom tekstu, ali kad se pretpostavka od koje sam krenuo počne provoditi vidljivo je koliko su Balade i danas suvremene, jer siromaštvo nije samo socijalna kategorija. Stvar je u egzistencijalnoj situaciji siromaštva u kojoj je čovjek obespravljen, nerealiziran, zaustavljen u svom prirodnom razvoju, napredovanju, uspjehu, prisiljen da se bori za svakodnevicu da bi uopće preživio. Takav je čovjek nesretan, ne sudjeluje u društvu u stvaranju društvenog boljitka, ni on ni njegova djeca, a ako se to tako postavi onda Krleža postaje apsolutno aktualan – zaključuje Georgij Paro.

Marijan Varjačić je u ulozi dramaturga, a podsjetio je i na povod postavljanja Balada na daske HNK u Varaždinu.

- Balade su objavljene 1936. godine u Ljubljani i ove godine je 80. obljetnica prvotiska Balada pa je to i proslava velike godišnjice naše literature. Siromaštvo se i danas prvenstveno tretira kao materijalni, ekonomski problem, međutim Krleža ga tretira kao etički i egzistencijalni problem. Glad ne ugrožava čovjeka samo kao biološko biće, ona ga ponižava kao ljudsku osobu. Siromaštvo je dehumanizacija i onečovječenje i to je u toj slojevitoj predstavi dominantna tema - istaknuo je Varjačić.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.