Predstavljeni „Soneti o smehu“ Željka Funde

Napisao/la: -
Predstavljeni „Soneti o smehu“ Željka Funde Foto: Krešimir Đurić

– „Soneti o smehu“ pripadaju krugu filozofirajuće poezije Željka Funde. Njena je tema smijeh u svoj raznolikosti svoje pojavnosti, s posebnim naglaskom na smijeh kao iskonski i bitni oblik života na koji je čovjek pozvan. Začeci tog poetskog filozofiranja pojavili su se prije dvadeset godina u zbirci „Mocartenje“, a dalje je sazrijevalo kroz zbirke „Alelujni smijeh“, „Soneti Bogu“ i svoj puni izraz dosegli su u zbirci koja je pred nama – kroz filozofsku je perspektivu profesor Ćiril Čoh govorio o pjesmama Željka Funde iz nove zbirke „Soneti o smehu“ u četvrtak u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović u Varaždinu.

Uz profesora Ćirila Čoha o knjizi su govorili profesorica Barbara Markač-Despinić i autor, a sonete je čitao dramski umjetnik Zdenko Brlek.

Lepota gerdobja

Duboka misao u svim se spomenutim djelima probija kroz materinji jezik pjesnika, kajkavski, okušava njegovu moć, pokazuje da kajkavski jest bitni jezik i jezik bitnog, a ne samo plitkog „hecanja“ i „fiškaljenja“, što je napisao u svojoj zbirci Alelujni smijeh, dodao je profesor Čoh.
Barbara Markač-Despinić pokušala je objasniti kako Željko Funda u zbirci govori o smijehu, čime se služio, odnosno koja je sredstva upotrijebio. Ponajviše su to oksimoroni (fina flundra, lepota gerdobja), svi soneti nose naslove prvog stiha, ali nisu svi isti. Ima Petrarkinih soneta i elizabetinskih soneta, poigrava se i riječima te je vješt u versifikaciji. Zbirka obiluje izrazito uspjelim rimama (pesme – jesme; smijeh dobiva značenje bitka).

Dodala je i da je autor od nje tražio da na predstavljanju govori na kajkavskom jeziku.

– Poprilično sam u teškoj situaciji. Željko je očekivao da govorim kajkavski. U svojoj kajkavskoj gramatici kaže: „Gda Kaj’kavec (ter osebujno če o Kajkavs’komu je’ziku) Kaj’kavcom go’vori, na Kajkavs’komu je’ziku mu je govo’riti, đemantne Reči materinske! Ina’čeje ža’losnu ko’mediju zpe’ljavlje.“ Ja sam u situaciji da „spelavlem“ žalosnu komediju, a svjesna sam da sve čemu pristupamo, iskazuje naše predrazumijevanje i predznanje, bili toga svjesni ili ne. Čitajući zbirku pjesama, osvijestila sam svoje predznanje, zazvonile su mi riječi iz djetinjstva – rekla je pomalo se ispričavajući predstavljačica te dodala da je ona iz Međimurja i da je njezin kajkavski drugačiji.

Najviše su ju zaokupile riječi partikule, na primjer „tijan“, za koji je profesorica rekla da u njezinu kajkavskom govoru označava prilog mjesta (tijan tam je došel), a kod Željka označava česticu „čak“, dodala je.

Biblijski motivi

Profesor Čoh u Fundinoj poetici pronašao je brojne biblijske motive, na primjer, „Smeh je zgubleni brat istine“, „I naj ta radost istinuje, istinuje“ (INRI), „Smijeh je bitniji od kruha“, stoji na primjer u sonetima Bogu, gdje se molitva gospodnja okreće u molitvu na smijeh...

– Soneti o smehu podijeljeni su u četiri dijela. U prvom pretežu pobožni soneti, slijede ljubavni, vedriški i čemerni. Bog, vedrina, smijeh i radost međusobno su srodni. Prvo očitovanje Boga bijaše svjetlost: „Neka bude svjetlost“. Kod Željka Funde je: „Naj bu vedrina“. Time se svjetlost neposredno veže uz dobro raspoloženje i radost – ustvrdio je.

– Najte zameriti, ali ja bum kajkavski govoril – rekao je pjesnik kad je došao na njega red da kaže nešto o zbirci.

– Zabadava o kaju govoriti najlepše reči, ali ako su one na štokavskom jeziku, pogotovo bosanskog izgovora, toga nema nigdje. To je ismijavanje kajkavskoga jezika. Kaj se jedino s kajom zveličiti more, se drugo je komedija – rekao je na kraju i na sveopće oduševljenje ispripovijedao nekoliko viceva.

Nikola Leskovar

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.