Obilježena 500. godišnjica reformacije: U Varaždinu postojala snažna protestantska zajednica

Napisao/la: -

U Europi se ove godine obilježava 500. godišnjica povijesnog događaja – Lutherov istup protiv pape i pribijanje znamenitih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu čime je započela reformacija i jedan od najvećih teološko-socijalnih pokreta u europskoj kolektivnoj povijesti.

Iako se u Hrvatskoj protestantima izjašnjava tek oko 14,5 tisuća vjernika (0,34%), njihov je doprinos hrvatskoj kulturi i povijesti mnogo veći. I Ludbreg se pridružio ovom velikom jubileju, u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ održano je javno predavanje pod nazivom Obitelj Zrinski i reformacija.

U uvodnom je dijelu prof. Milivoj Dretar podsjetio na stanje u Europi početkom 16. stoljeća kada je došlo do snažnih zahtjeva za reformama Crkve najprije unutar njenih redova, a potom se nakon Lutherove objave reformacija rasplamsala cijelom Europom.

Kako je naveo u svom predavanju, nakon niza vjerskih sukoba i dugogodišnjih ratova izmjenila se vjerska karta Europe, s većinski protestantskim državama na sjeveru i zapadu te katoličkim državama u srednjoj i južnoj Europi.

U Ludbregu glavna gradska ulica nosi naziv po grofu Petru Zrinskom za kojeg je prof. dr. Gene Whiting, autor knjige „Zrinski, Međimurje i reformacija“ ustvrdio da je bio odgojen kao protestant te cijeli život podržavao reformaciju - rekao je Dretar i nastavio s izlaganjem o protestantizmu iznijevši pritom nepoznate teze da su banovi Nikola Šubić Zrinski, junak Bitke kod Sigeta (1566.) i Toma Erdödy , sisački junak, bili protestanti koji su štitili i pomagali reformacijske zajednice u Međimurju i ostatku Hrvatske.

U Varaždinu je bila snažna protestantska zajednica dio koje su bili mnogi velikaši. Pa čak su i Batthyanyevi, kasniji vlasnici ludbreškog veleposjeda, svojedobno pružali utočište reformatorskim pastorima i Lutherovim pristašama. Hrvati su dali poznate protestantske teologe i prevoditelje poput Matije Vlačića Ilirika i Stjepana Konzual. Većina knjiga je kasnije spaljena od strane katolika. Neposredni ostatak tog velikog razdoblja predstavlja danas mala evangelička zajednica u obližnjem Legradu.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.