FOTO Nagrada Goran Merkaš na V. bijenalu kazališnog plakata pripala Jovanu Tarbuku

| 12.11.2017. u 18:22h | Objavljeno u Društvo
Ljekarne VŽŽ

Na Petom bijenalu kazališnog plakata u Varaždinu u petak su proglašeni pobjednici. Nagradu Goran Merkaš za najbolji kazališni plakat žiri je dodijelio Jovanu Tarbuku iz Beograda za predstavu „VenecijankaNarodnog pozorišta Priština.

– Tarbuk je najzastupljeniji autor na dosadašnjim bijenalima, a više njegovih plakata vrhunska su ostvarenja. Mladost i svježinu plakat kao da zahvaljuje stalnom vraćanju svojim izvorima. Takav primjer je i trajni utjecaj secesije preko načela dvodimenzionalnosti, što se vidi i na nagrađenom plakatu – objasnio je Marijan Varjačić, pisac i dramaturg, u ime organizatora.

Umjetnost plakata

Bijenale se etabliralo, udomaćilo upravo u Varaždinu u okviru kazališta. Odaziv autora, odnosno kazališta pokazuje da je izbor reprezentativan, jer obuhvaća područje jugozapadnog Balkana. Osobitost izložbe je da se predstavljaju i autori plakata i kazališta za čiju su ih predstave izrađivali, dodao je.

Pohvaljen je plakat Danijele Grgić iz Ljubljane za predstavu Kralj Ubu SNG-a Ljubljana, koji se odlikuje snažnom ekspresivnošću i nagovještajem atmosfere djela, plakat Vladimira Reznera iz Novog Zagreba za HNK u Splitu, plakat Zlatana Alispahića iz Zenice za Bosansko narodno kazalište iz Zenice, plakat Radmila Boškovića iz Novog Sada za Srpsko narodno pozorište Novi Sad te plakat Marije Jeftić iz Beograda.

Nagovještaj atmosfere

– Premda se danas dizajn, napose industrijski, definira kao hibrid uporabnog i umjetničkog, kad je riječ o plakatu, osobito kazališnom, ali i koncertnom, izložbenom i filmskom, može se govoriti ne samo kao o mediju komunikacije nego i o umjetnosti plakata. Drukčije rečeno, u umjetničkom plakatu kreacija je jednako važna kao i komunikacija. Kao samosvojna umjetnička forma plakat se pojavljuje prije otprilike 150 godina u ostvarenjima Julesa Chéreta i Toulousea Lautreca. Otada su se dogodile mnoge mijene u umjetnosti i plakat je pratio sve promjene. Najviše je povezan sa slikarstvom, na čije je forme i pravce ponekad i utjecao. Neodvojiv je od ekspresionizma, nadrealizma i bauhausa. Od nadrealizma preuzima slojevitost i višeznačnost i postaje omiljeno sredstvo plakata u umjetnosti – napravio je kratki uvod u povijest umjetničkog palakata varaždinski dramaturg.

Krajnja redukcija izražajnih sredstava, uvođenje fotografije, fotomontaže… Upravo je kazalište djelovalo jako privlačno za umjetnost plakata. Scenski elementi, na primjer, oblaci koji se polako vuku i naborane zavjese postali su omiljeni simboli za „izvanjsko i unutarnje“, tako da je već na praznoj pozornici ovakav element dovoljan da nagovijesti odgovarajuću atmosferu.

Atmosfera pripada duhovnom sadržaju predstave, možemo reći kantovski da udahnjuje predstavi život. Najveća moć kazališnog plakata nalazi se u nagovještaju atmosfere predstave. Manje uspješni plakati oslanjaju se na manje ili više doslovnu interpretaciju kazališnoga komada, ustvrdio je Varjačić.

Galerija slika