Tijela progona i (zlo)uporabe

Napisao/la: -

Kad i Vladimir Šeks, najdugovječniji hrvatski političar, kaže da je, nakon osamostaljenja i uključivanja u euroatlantske integracije, prioritet izgraditi socijalno što pravedniju Hrvatsku, onda uistinu nije jasno zašto su promjene gospodarskih (ne)prilika tako često u sjeni prijepora oko naše bremenite prošlosti – čak i s oltara čuje se “koga smo ubijali izvan svojih granica”!? – ili oko toga tko (ne)će obavljati pojedine dužnosti u tajnim službama, policiji, pravosuđu...

Na prvi pogled potonji se prijepori čine bespotrebnima. Međutim, nije tako. U prošlosti su represivna tijela na ovim prostorima itekako služila za održavanje političke elite po svaku cijenu na vlasti, odnosno zaštitu njezinih i interesa povezanih osoba, ali ni danas njihova zlouporaba nije potpuno nestala. I tu – dakle u njihovoj zlouporabi i zaustavljanju takve prakse – treba tražiti razloge prijepora oko čelnih mjesta tijela progona, ali ne i samo njih. – Lozančić je bio privatni, odnosno osobni obavještajac Milanovića – ustvrdila je za bivšeg ravnatelja SOA-e predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i time opravdano otvorila pitanje zašto ne raščisti do kraja zlouporabu državne službe u privatne svrhe, ako je toga uistinu bilo.

Ne upućuju samo izjave na to da se zloupotrebljavaju represivna i pravosudna tijela. Takav dojam ostavlja i praksa. Sud je, primjerice, odbacio USKOK-ovo prisluškivanje kao dokaz u slučaju zagrebačkoga gradonačelnika, a vukovarski je morao u zatvor iako je potonji sniman bez ikakvog naloga i upozorenja, ali je sud (ispravno) ocijenio da je od prava na privatnost tu ipak veći javni interes jer je bila riječ o pokušaju podmićivanja vijećnice. Postupci represivnih i poreznih tijela, kao što pokazuju i ovdašnji primjeri, mogu imati dugoročne posljedice ne samo za političare nego i poduzetnike i njihove tvrtke. No ne baš sve. Naime, dok jedni završavaju pod optužbama za koje se nekad pokaže da nisu bile utemeljene, drugi cijelo vrijeme nesmetano rade sve i svašta. A kad se kojim slučajem potonji i spomenu u optužnici, među okrivljenima ih na kraju – nema!?

Da ima i takvih slučajeva, zorno svjedoči posljednja optužnica protiv bivšega varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka i ostalih, u kojoj se na više mjesta navodi kako su nepripadnu dobit ostvarile dvije partnerske tvrtke, ali na kraju je okrivljena – samo jedna!? Zašto je tako, pitali smo i USKOK. Odgovor, međutim, nije stigao. Šteta. Kao što je šteta da se ni druge državne institucije poput policije ne brinu o transparentnom radu.

A odluke u vezi sa svima njima trebaju biti ne samo pravedne nego bi morale ostavljati i takav dojam. Naravno, ako se želi raditi nepristrano i profesionalno.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.