U organizaciji Centra tradicijske kulture Varaždin i Koncertnog ureda Varaždin, u Klubu Europa Media, HNK u Varaždinu, početkom srpnja, održan je okrugli stol na temu "Afirmacija tradicijske kulture u suvremenosti". Uvodnu temu o tradiciji i festivalima predstavila je Petra Kelemen etnolog, znanstvena novakinja i asistentica Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ona je tom prigodom iznijela značaj festivala, sajmova i drugih vrsta priredaba putem kojih se na neki način pokušava oživjeti tradicija te suvremenim generacijama prenijeti dio bogatog nam kulturnog nasljeđa.

- Festivali su danas ti koji značajno pridonose tome da se na tradiciju ne gleda više kao na okamenjenu formu već kao na suvremenu konstrukciju, kazala je Petra Kelemen.

U sklopu okruglog stola iznijeta su i iskustva slovenskih društava, s naglaskom na iskustva iz Ptuja. – Imamo i pozitivnih i negativnih iskustava. Kod nas je puno skupina koje se bave očuvanjem tradicije i to rade sa srcem, a postoji li dobra volja i kvalitetni projekti pomoć nam dolazi kroz  europska financijska sredstva – istakla je Maja Glaser Bedenik, stručna voditeljica folklornih društava iz Ptuja.

O varaždinskom obrtništvu i zanatima koji izumiru govorio je Krunoslav Čolo koji se bavi pismoslikarstvom, dok je obrazovanje mladih predstavila Andreja Kirchbaum, voditeljica dječjih folklornih skupina.

Afirmacija tradicijske kulture u suvremenosti vječita je tema s kojom se teško nose suvremena društva pa tako i naše, rečeno je, pa odgovori na pitanja kako očuvati tradiciju odnosno  nematerijalno kulturno nasljeđe te ga u što izvornijem obliku prenijeti na mlade generacije, nisu ni laki ni jednoznačani. Trend propadanja obrtničke tradicije iskustvo je koje je na svojim leđima osjetio i Krunoslav Čolo, koji kaže da posjeduje i znanje i sve potrebne alate no, svoje znanje kaligrafije i pismoslikara nema kome prenijeti.

– Ukoliko nešto ne učinimo, čini se da će zajedno sa mnom nestati i taj zanat – naglasio je Čolo.

Unatoč brojnim negativnim iskustvima jer primjerice danas i brojna folklorna društva teško preživljavaju, stanje generalno gledajući i nije toliko loše, jer entuzijazma još ima, istaknuto je. Pomogla bi i bolja kulturna politika, jer ideja ima ali novaca uvijek nedostaje, istaknula je Andreja Kirchbaum iz „Centra tradicijske kulture“ gdje unatoč nedostatnim sredstvima pripremaju nove projekte. Jedan od njih je projekt pod nazivom „Tradicijska kultura: izvor pozitivne energije“ koji će obuhvatiti  aktivnosti kao što su tradicijski kamp, upoznavanje s nošnjama, običajima, do edukacija učitelja koji će svoja novostečena znanja moći u  obrazovnom procesu prenositi svojim učenicima.

< «		» >