OTVORENO: Slavko Canjuga, osnivač Hydromata, govori o posljedicama preuzimanja domaćih tvrtki

| 4.2.2019. u 21:54h | Objavljeno u Aktualno

- U globaliziranoj ekonomiji sasvim je normalna pojava da jače kompanije preuzimaju slabije, međutim, kada već do toga i dođe, odgovorne vlade se itekako bore da imaju kontrolu nad procesom preuzimanja i daljom sudbinom tih kompanija, pogotovo ako su one vrijedne u smislu posjedovanja određenog tehničko-tehnološkog znanja ili su, jednostavno, od strateškog interesa za gospodarstvo jedne države, ukazuje to Slavko Canjuga, osnivač i tehnički savjetnik u Hydromatu, poduzeću iz Horvatskog koje svoju hidrauličnu i drugu opremu izvozi u više zemalja, među kojima su Rusija, Norveška, Egipat, Irak...

Hrvatska, kako naglašava, nema konzistentne strategije industrijskog razvoja pa su hrvatske kompanije na svjetskom tržištu uglavnom prepuštene same sebi i vrlo teško se mogu boriti i održati vlastite „brandove“ u nadmetanju s poznatim svjetskim kompanijama, pogotovo u području strojogradnje i pratećih industrija.

- Tako sada imamo situaciju da je, uz časne iznimke, gotovo sva naša strojogradnja preuzeta od stranih kompanija i svela se na „nur Drehen nur Schweißen“ poslovanje kroz tzv. „low cost“, obavljajući određene vrste tehnoloških operacija, uglavnom njemačkim, austrijskim i talijanskim, koji rade kompletne proizvode i vlasnici su „know how-a“. Svi moramo biti na čisto s činjenicom da se snaga, suverenost i kvaliteta države ne mjeri po broju modernih zrakoplova, haubica, tenkova i sličnih stvari, nego ovisi o kvaliteti njene globalno konkurentne „high tech“ industrije, prvenstveno strojogradnje i pratećih industrija, kao i inovacijskom djelovanju njenih ljudi u tim sektorima. Ako to nije tako, država se urušava sama od sebe, bez obzira koliko oružja i vojske ima. Nažalost, primjera koji to potvrđuju širom svijeta ima koliko hoćete - ukazuje Canjuga, napominjući da je suverenitet države vrlo relativan pojam, pogotovo u današnjem globaliziranom vremenu.

Stoga se osnivač Hydromata pita jesmo li svjesni što znači strateški multiplikativni efekt, odnosno gubitak kontrole nad jednom kompanijom, kao što je INA ili Agrokorom, ali ne i samo njima.

                  Više o ovoj temi čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti

Označeno u