OTKRIVAMO Što je utvrđeno kao uzrok pada Coninga, nekad uspješne tvrtke, s gotovo 250 zaposlenih

Napisao/la: -

Zašto je u stečaju završio Coning d.d., prije desetak godina uspješna tvrtka u građevinskom sektoru s gotovo 250 zaposlenih, a od konca 2016. sa svega jednim zaposlenikom, čije se poslovanje svelo tek na iznajmljivanje vrijednih nekretnina na kopnu i obali?

Odgovor na to pitanje pokušala je dati stečajna upraviteljica Lidija Lesar u izvješću povodom ispitnog i izvještajnog ročišta zakazanog za ponedjeljak, 15. listopada.

Trgovački sud u Varaždinu otvorio je stečaj nad Coningom u lipnju ove godine povodom prijedloga Fine još iz kolovoza 2016. budući da je račun tvrtke bio u neprekidnoj blokadi. No, problemi Coning grupe počeli su još 2007. od kada se, ocijenila je stečajna upraviteljica, bilježi kontinuirani pad prihoda i profitabilnosti.

- To je krajem 2012. rezultiralo krizom likvidnosti uslijed značajnog pada građevinske djelatnosti, kašnjenja u provođenju mjera restrukturiranja, nedovoljnog smanjenja broja ljudi usprkos padu poslovanja te značajnim ulaganjima u nove hotelske kapacitete, koja su bila financirana iz vanjskih izvora. To je značajno povećalo dug prema bankama, a društvo dovelo do prezaduženosti - navodi L. Lesar.

Stečaj je tada izbjegnut zbog mogućnosti sklapanja predstečajne nagodbe, odnosno dogovora s vjerovnicima oko restrukturiranja duga. Štoviše, matičnom su Coningu s ciljem efikasnijeg poslovanja tada pripojena i ostala društva unutar Coning grupe – Coning Turizam, Congama, Coning Ecogradnja, Coning Inženjering i Velebit te je u ožujku 2013. otvoren predstečajni postupak i, nakon što su vjerovnici prihvatili plan financijskog i operativnog restrukturiranja, u rujnu 2013. sklopljena i predstečajna nagodba. Međutim, stečajna upraviteljica ukazuje da - unatoč uspješnom okončanju postupka predstečajne nagodbe i značajnom iznosu otpisanih obveza - poslovanje Coninga nije nastavljeno po planu.

DSC_246011.jpg

- Za ugovorene poslove građenja izostala je podrška banaka, koje nisu bile spremne izdavati garancije te je dio ugovora raskinut, a javljanje na natječaje za nove poslove kod kojih se tražila bankarska garancija bilo je onemogućeno. Usto, veliki teret za nastavak poslovanja bile su i prijetnje ovrhama na nekretninama od razlučnih vjerovnika, koji nisu sudjelovali u predstečajnoj nagodbi. Početkom 2014. počele su dospijevati i obaveze prema predstečajnoj nagodbi, koje se nisu mogle uredno podmirivati zbog nedostatne razine prihoda, što je dodatno narušilo likvidnost s obzirom na to da su vjerovnici prisilnim putem naplaćivali dospjele obveze - pobrojala je L. Lesar.

Premda su se tražili strateški partneri za dokapitalizaciju tvrtke, od travnja 2016. nastupila je trajna blokada računa, a u istom su mjesecu sa zagrebačkom tvrtkom Adriatic Tourist Resorts (prije Ilica Centar) sklopljeni ugovori o davanju u zakup hotela Pagus na Pagu, hotela Trakošćan te apartmanskog naselja Zelena punta u Kukljici na Ugljanu. Konkretno, tri su ugovora sklopljena na 15 godina – do 2031. – i svakim je bilo definirano plaćanje zakupnine od fiksnih 10.000 eura mjesečno i varijabilnog dijela od 15 posto neto dobiti u sezoni (od 1. svibnja do 30. rujna). Osim upravljanja nad objektima, na zakupnika su prenijeti i ugovori o radu djelatnika u tim objektima. Preostalih 17 radnika je u lipnju 2016. prešlo u tvrtku kćer Coning-ing, dok je samo jedan zaposlenik ostao raditi u Coningu do otvaranja stečaja.

- Poslovanje tvrtke je u zadnje dvije godine svedeno na davanje u zakup nekretnina, prije svega turističkih objekata, s obzirom na to da mjere operativnog i financijskog restrukturiranja prihvaćene u postupku predstečajne nagodbe nisu realizirane. Stoga nastavak poslovanja u okviru osnovne djelatnosti nije bio moguć - navela je L. Lesar, koja je zbog svega navedenog ocijenila da Coning ne može nastaviti poslovati.

A što sve tvrtka ima od imovine, hoće li se vjerovnici uspjeti naplatiti nakon prodaje, te koliko iznosi tražbina varaždinskog župana pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti

Martina Pižeta

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.