Obrtnici u Varaždinu: Treba nam reforma obrazovanja, ne mogu svi biti liječnici

Napisao/la: -

U prostorijama Obrtničke komore Varaždinske županije u Varaždinu danas je održano druženje s predstavnicima obrtnika i Vlade Republike Hrvatske.

Kako su istaknuli iz županijske obrtničke komore, cilj ovog druženja je davanje potpore tradicijskim vrijednostima obrtništva i jačanje suradnje kako među županijama, tako i među predstavnicima vlasti. Među gostima su bili zamjenica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, posebna savjetnica župana Natalija Martinčević i zamjenik župana Robert Vugrin, saborski zastupnici Darko Horvat i Anđelko Stričak, gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković te predsjednici Obrtničkih komora i Udruženja obrtnika iz susjednih županija.

Predsjednik županijske Obrtničke komore Mario Milak ovom se prilikom osvrnuo na stanje u obrtništvu.

- Stanje u našoj županiji je relativno dobro, ove godine smo u konstantnom rastu. U nekoliko mjeseci su "pala" 2-3 obrta, ali je otvoreno novih 5-6, no trenutno rastemo. Problem nam predstavlja nedostatak radnika s kojima bismo mogli odrađivati poslove - rekao je Milak i dodao kako trenutno na području Varaždinske županije ima 2.756 obrtnika.

Napomenuo je da je Špancirfest festival koji nosi tradicija te da su su ga upravo obrtnici na samom početku i gradili, no ukazao je kako je u zadnje vrijeme na Špancirfestu sve manje obrtnika. Što se tiče usporedbe s Porcijunkulovim, naglasio je da se se Varaždin i Čakovec nikako ne mogu uspoređivati.

- Naime, čakovečka komora ima oko 1.500 obrtnika, dakle, mi smo gotovo duplo jači od njih. No, koliko sam čuo, na Porcijunkulovu su cijene štandova bile jeftine. Međimurje bi se moglo eventualno uspoređivati s Krapinom i krapinskim festivalom koji uskoro počinje i koji je po veličini sličan - kazao je Milak.

Prema Milakovim riječima, za bolju budućnost obrtništva potrebna je bolja suradnja s lokalnom samoupravom, načelnicima, gradonačelnicima i županima.

- Trebaju nas početi uvažavati, da svi zajedno radimo i da nas slušaju koje su naše potrebe. A prvenstveno nam treba da se posloži školstvo i tada ćemo imati radnike s kojima ćemo moći odrađivati poslove i funkcionirati. Problem u našem školstvu je taj da mi imamo kapacitet srednjih škola takav da se može upisati 3.000 učenika, od čega tisuću djece odlazi u gimnazije. Skinuli su bodovne pragove, u gimnazije se upisuju i djeca s prosjekom 2,0 ili 2,4, a nakon gimnazije završe na Zavodu za zapošljavanje i mi opet trošimo novac da tu djecu prekvalificiramo. Tu je problem i u zakonu, prema kojem mladi s 18-19 godina kod prekvalifikacije moraju položiti majstorski ispit, dakle dolaze nam mladi koji ranije nisu ništa radili. Prvo moramo ukloniti takve barijere, a kasnije će se se sve samo po sebi posložiti - smatra Milak.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec napomenuo je kako je nedostatak kadrova gorući problem u cijeloj Hrvatskoj.

- Prije 4-5 godina nije bilo posla. Sada posla ima, ali nemamo kadrove s kojima bismo mogli preuzimati te poslove. Ja sam još prije 5-6 godina govorio o tome da se obrazovanje mora prilagoditi tržištu rada kako bismo mogli dobiti kvalitetno obrazovanu radnu snagu s kojom ćemo moći preuzimati poslove i na zahtjevnom europskom tržištu. Dakle, strukovno obrazovanje treba u potpunosti drugačije postaviti i vjerujem da ćemo zajedno s potpredsjednicom Vlade RH Martinom Galić, koja je već započela rad na izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju, a najavljena je i izmjena Zakona o obrtu, uspjeti pokrenuti promjene koje su nužne - istaknuo je Ranogajec.

Na pitanje novinara jesu li mladi nezainteresirani za obrtništvo zbog niskih plaća, kazao je kako plaće određuje tržište.

- U trenutku kada dogovarate posao, morate se prilagoditi tržištu, jer je konkurencija velika, tim više što i druge tvrtke iz Europske unije konkuriraju za poslove na našem tržištu. Slažem se da bi trebalo poraditi na tome, ali prvenstveno na cijenama na ponudi, jer potražnja određuje koliko će na ugovoru biti konačni iznos - rekao je predsjednik HOK-a.

- Naravno da su već u Sloveniji, gdje je valuta euro, a posebice u Austriji i Njemačkoj, daleko veća primanja nego što je to mogućnost kod nas, ali nitko ne gleda na to da su i troškovi života daleko veći u odnosu na Hrvatsku. Bilo bi predivno da možeš raditi u Njemačkoj i dobiti njemačku plaću, a navečer doći doma u Hrvatsku i ovdje živjeti. Sve je to relativno, ali cijeli proces reforme koji treba u strukovnom obrazovanju te radnom, mirovinskom i zdravstvenom zakonodavstvu, mislim da upravo u tim davanjima iz i na plaću ima puno više prostora - odgovorio je Ranogajec na pitanje bi li država smanjenjem davanja mogla utjecati na bolju budućnost obrtništva.

Budući da sve više mladih odlazi iz Hrvatske, taj bi proces trebalo ubrzati.

- Nažalost, to je istina, sve više mladih odlazi izvan naših granica, a upravo će problem uvoza radne snage najvjerojatnije dovesti do toga da ćemo se svi morati zapitati hoće li se promijeniti i struktura stanovništva u Hrvatskoj. Ispada da poslovi u Hrvatskoj nisu dobri, a istovremeno se u Sloveniji i Austriji ti poslovi prihvaćaju. Mislim da je to sve u glavama tih mladih ljudi, ali kod upisa u škole u velikoj većini prvenstveno odlučuju roditelji. Stoga Hrvatska obrtnička komora i radi jedan projekt čiji je cilj da se roditelji osvjeste i da shvate u kojim zanimanjima ima novaca jer, uz dužno poštovanje, ne možemo svi biti liječnici ili odvjetnici. Oni koji su kvalitetni i u obrtničkim zanimanjima "imaju kruha" i dobru plaću - zaključio je Ranogajec.

Nakon druženja u Obrtničkoj komori, okupljeni krenuli su u obilazak Špancirfesta.

Ivana Dreven

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.