MOBBING Između 25 do čak 75 posto zaposlenika žrtve maltretiranja, ali većina šuti

| 19.3.2018. u 15:09h | Objavljeno u Aktualno

Prije svake smjene direktor nas je postrojavao i vikao da krademo, lažemo i smrdimo, naglašavajući da nam je dao priliku da radimo u ovom teškom vremenu, a na nama je samo da slušamo i radimo što nam je rečeno. Radili smo bez pauze, čak ni za zahod nije se moglo lako jer se vozilo nije smjelo ostavljati bez nadzora.

Ovo je tek jedan od niza primjera vrijeđanja i maltretiranja kojima su radnici izloženi od strane nadređenih ili pak kolega. Međutim, šikaniranje, maltretiranje, ponižavanje, vrijeđanje, ali i diskriminirajuće ili spolno uznemiravanje na radnome mjestu, odnosno mobbing, tek se rijetki usude priznati svojim bližnjima, a kamoli to prijaviti nadležnim institucijama. Razlog tome je vjerojatno to što je Hrvatska, nažalost, jedna od rijetkih država u Europi koja posebnim zakonom ne zabranjuje zlostavljanje zaposlenika na poslu, iako je, prema različitim studijama, iskustva s mobbingom tijekom radnog vijeka imalo između 25 do čak 75 posto zaposlenika. Naravno, ovisno o državi u kojoj je studija provedena te o djelatnosti kojima se tvrtke bave.

- Mobbing je prisutan svugdje gdje su međuljudski poslovni odnosi. Nije specifičan za samo određenu djelatnost, već postoji u najvišim institucijama pa sve do najjednostavnijih poslova. Lakše je, naravno, riješiti maltretiranje između kolega, nego kad nadređeni maltretira podređenog jer u prvom slučaju zaštita se može tražiti od šefa, no ako to radi šef, osoba zaštitu ili pomoć može zatražiti jedino izvan svoje radne sredine - ukazuje Nebojša Buđanovac, socijalni pedagog, psihoterapeut i ravnatelj Društva Crvenog križa Varaždinske županije.

Da se problemi na poslu ovakve vrste rijetko prijavljuju, napominje Buđanovac, govori i to da je Tim za krizna stanja, koji djeluje u sklopu Društva crvenog križa Varaždinske županije, imao u četiri i pol godine djelovanja "samo" dvadesetak slučajeva osoba koje su potražile pomoć zbog izloženosti mobbingu na radnom mjestu.

Buđanovac razloge vidi u tome što se mobbing rijetko kada detektira kao akutno krizno stanje, ali i u tome što same žrtve mobbinga često ne prepoznaju ovakav oblik zlostavljanja kao nešto što je moguće spriječiti ili suzbijati.

Što poduzeti u slučaju mobbinga, doznajte u novom broju Varaždinskih vijesti

Označeno u