Marko Cerjan o uzgoju industrijske konoplje: Potražnja veća od ponude

S ciljem da svojim sumještanima, ali i ostalim zainteresiranima približi proizvodnju industrijske konoplje, Marko Cerjan iz Biljevca jučer je u Maruševcu održao tribinu na tu temu.

Premda je i sam 23-godišnji student ekonomije još uvijek nov u tome, iza sebe ima relativno uspješnu žetvu industrijske konoplje. Nakon što je njegova obitelj godinama sijala kukuruz i pšenicu, Marko je industrijsku konoplju ove godine posadio po prvi puta, i to na ukupno osam hektara no na 20 različitih oranica.

- Nisam ništa znao o toj kulturi, no mnogo sam čitao i učio. Na kraju sam odlučio eksperimentirati i zasijao sam je na različitim oranicama. Na nekima je ispao potpuni promašaj, dok je na nekima industrijska konoplja nevjerojatno dobro ispala, čak i bolje nego ostalim proizvođačima u Hrvatskoj - kaže Marko koji je inače jedan od četvorice proizvođača s područja Varaždinske županije.

Tribinu je, dodaje, odlučio održati kako bi zainteresirane upoznao s prednostima i manama proizvodnje te kulture koju prije 40-50 godina malo koje domaćinstvo nije proizvodilo. Naime, malo je poznato da je bivša Jugoslavija u razdoblju od 1946. do 1960. godine bila treći najveći proizvođač industrijske konoplje na svijetu.

- Država je nekad tjerala na proizvodnju industrijske konoplje jer je vlakno koje se dobiva od stabljike među najčvršćima na svijetu. Nekad ga je koristio u Varteks, a i ostale tekstilne industrije u bivšoj su državi radile s konopljom. Na konopljinom je papiru napisana američka Deklaracija nezavisnosti, a brojne su njene prednosti i u prehrambenoj, građevinskoj i kozmetičkoj industriji - navodi Marko.

Proizvodnja industrijske konoplje vrlo je jednostavna iako je sjeme nešto skuplje, no prednost je što je kasnije ne treba ničime tretirati. Međutim, problem se može pojaviti ukoliko nemate kombajn ili sijačicu, naglašava mladi student.

- Industrijska konoplja je od ostalih kultura najlakša za proizvodnju, no kada dođe do žetve može doći do problema ako ljudi nemaju određenu mehanizaciju za pobrati sjeme ili cvjetni list. Stabljika se, naime, kod nas baca. Sjeme se bere klasičnim žitnim kombajnom i vozi se u sušaru, dok smo cvjetni list mi brali ručno nakon što smo pokosili starinskom kosom. U Hrvatskoj, naime, ne postoji adekvatan stroj za branje cvijeta - ističe Marko čija obitelj od lista i cvijeta industrijske konoplje proizvodi čaj, dok od sjemena dobivaju ulje.

Tu je kulturu, ističe, isplativo proizvoditi.

- I dok su troškovi proizvodnje kukuruza oko 2.200 kuna i na kraju ukupni prihodi oko 7.700 kuna, troškovi proizvodnje industrijske konoplje su 6.200 kuna, a ukupni prihodi 17.450 kuna. Zato sam i organizirao tribinu, da ljudima kažem da se da i da se može zaraditi, ali treba znati kako. Potražnja je još uvijek veća od ponude - zaključuje.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.