Ljubo Jurčić Foto: Sveučilište Sjever

Ljubo Jurčić: Osjećaj je da hrvatska politika nema kontrolu nad hrvatskim gospodarstvom

V.V. | 14.12.2017. u 20:48h | Objavljeno u Aktualno

- Prema makroekonomskim pokazateljima, globalna (svjetska) ekonomija se trenutno nalazi u najboljem stanju u svojoj povijesti. Visina svjetskog bruto domaćeg proizvoda veća je od 75 tisuća milijardi dolara nominalno, a preko 120 tisuća milijardi dolara prema paritetu kupovne moći. Uz to svjetsko gospodarstvo kontinuirano raste od 2010. godine, a taj rast će i u 2017. biti veći od 3%. Globalna nezaposlenost je ispod 6%, a globalna zaposlenost preko 62% - rekao je Ljubo Jurčić, ekonomist i političar te sveučilišni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na predavanju pod nazivom „Svjetsko gospodarstvo – 10 godina nakon početka krize“ koje se održalo u utorak, 12. prosinca, u Sveučilišnom centru Varaždin.

Istovremeno je naglasio da je inflacija zanemariva, kamate rekordno niske, deficiti proračuna se smanjuju prema 3%, a javni dugovi stagniraju. Svjetski izvoz roba raste, a raste i vrijednost transakcija na svjetskom kapitalnom tržištu. Povijesno je najmanji broj zemalja u recesiji. Ipak, ova kriza je pokazala i neke nove negativne nuspojave.

- Postoje i indikatori koji ukazuju na izazove s kojim će se suočiti, ili se već suočava, globalno gospodarstvo. Prije svega, to je brzina izlaska iz posljednje krize koja je najsporija od svih prethodnih kriza. Drugo, troškovi posljednje krize pokrivani su državnim obveznicama. S oko 8 tisuća milijardi obveznica od ukupno 48 tisuća milijardi trguje se s negativnim kamatnim stopama, što se uz malo veću inflaciju može pokazati kao balun koji će pući i izazvati novu financijsku krizu - najavio je u svom izlaganju studentima Jurčić.

IMG_3185.JPG

Iako su prijašnje krize obično izrodile političku volju da se smanji jaz između siromašnih i bogatih, ova posljednja je samo produbila taj jaz.

- Koncentracija prevelike imovine u rukama financijera koji po prirodi nisu proizvodni i razvojni poduzetnici, može dovesti do rentijerske ekonomije i njenog usporavanja. Sljedeći izazov je intenzivna automatizacija i robotizacija postojećih djelatnosti što smanjuje potrebu za radnicima što može biti uz financijski (dohodovni) i socijalni problem. Problem koji sve više dolazi do izražaja je neravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka i bogatstva, tako da 1% stanovništva ima veće bogatstvo od ostalih 90%, što dugoročno čini ekonomiju neodrživom - napomenuo je Jurčić.

Isto tako je istaknuo da su Hrvatsku, unatoč postojanju dobrih globalnih trendova, uglavnom zaobišla sva pozitivna svjetska kretanja.

- Glavni osjećaj je da hrvatska politika nema kontrolu nad hrvatskim gospodarstvom, pa tako nije u mogućnosti iskoristiti pozitivna globalna kretanja, ali nažalost, neće moći spriječiti utjecaj negativnih ako do njih dođe - zaključio je Jurčić.