Prizor iz predstave "Crveno" teatra EXIT Foto: Krešimir Đurić

Umjetnici bi trebali biti gladni – "Crveno" u varaždinskom HNK-u

| 4.12.2015. u 18:39h | Objavljeno u Društvo

„Umjetnici bi trebali biti gladni – osim mene.“, kaže u jednom trenutku slikar Mark Rothko (Siniša Popović) svojem šegrtu u predstavi „Crveno“ kazališta EXIT, koja je u četvrtak gostovala u varaždinskom HNK-u.

U Rothkovom „osim mene“ moguće je prepoznati životnu filozofiju suvremenog čovjeka, pa samim time i umjetnika. Naime, izraz „gladan umjetnik“ odnosi se na umjetnika koji prolazi kroz osobne krize, duhovne praznine i u ničeovskom grču nastoji umjetnošću uhvatiti ono što čovjek ne može detektirati osjetilima, a umjetnici koji prebrzo postanu slavni, često izgube tu sposobnost.

Sve se to gledatelju otkriva kroz dijalog slikara i njegova šegrta (Filip Križan), zapravo, cijela se predstava od sat i pol temelji na tom golom zanatu glumaca i scenografiji od nekoliko slika, štafelaja i slikarskog pribora... i boce whiskeya. Gledatelju koji voli dobre dijaloge, filozofske razgovore, razgovore o umjetnosti i ima potrebu da zagrebe ispod površine banalnosti, predstava je sigurno prošla u trenu.
Rothko na kraju ipak odabire biti „gladan“ jer nije htio za veliku svotu prodati slike koje bi bile izložene u restoranu za bogate snobove koji ih ne bi ni primijetili.

Rothko je u četvrtak u Varaždinu u sadašnjem „zeitgeistu“ na neki način ušao u svojevrsni dijalog o umjetnosti s redateljem Georgijom Parom, koji često surađuje s varaždinskim HNK-om. Naime, Paro je nedavno izjavio: „Ja nemam karijeru, jer riječ karijera ide uz novac, a ja novca nemam. Baš kao i svi koji se bave kazalištem, tu novca nema.“, rekao je u intervjuu, što je zazvučalo pomalo obeshrabreno i tužno. Rothko bi mu vjerojatno odgovorio: „I bolje, što će umjetniku novac? Da si kupi sportski automobil i zabije se u stablo kao moj prijatelj slikar Jackson Pollock?“

„Crveno“ je, kako je i opisano u najavi, iznimna intelektualna diskusija između briljantnog ekspresionista i njegovoga znatiželjnog asistenta. Dok Rothko uči Kena kako da promatra umjetnost, Rothko u stvarnosti uči nas kako drugačije, promišljeno, promatrati svijet oko sebe.

Neki su kritičari zamjerili tvorcu predstave (Matku Ragužu) da ipak nije pogodio „pravog“ Rothka, pa za sve koji žele naučiti nešto više, donosimo nekoliko korisnih poveznica o tom umjetniku. 

Najdetaljniji prikaz o Rothkovu radu, ali i drugih umjetnika, možete vidjeti na stranici Artsy, koja pokušava objediniti najveća svjetska umjetnička djela na jednom mjestu i pružiti uvid u njih svakome tko ima pristup internetu.

https://www.artsy.net/artist/mark-rothko

A možete pogledati i ostale linkove o Rothku:

https://www.brainpickings.org/2015/02/17/the-artists-reality-mark-rothko/

http://www.theartstory.org/artist-rothko-mark.htm

http://www.wikiart.org/en/mark-rothko

http://www.nga.gov/content/ngaweb/features/slideshows/mark-rothko.html#slide_1