Nataša Dumbović, koordinatorica palijativne skrbi Varaždinske županije. Foto: Krešimir Đurić

ZABRINJAVAJUĆE Svaki dan se susreću s patnjom, agonijom i smrću, a u timu nemaju pshologa

| 9.3.2017. u 16:41h | Objavljeno u Aktualno

Suvremena medicina bavi se napretkom za izlječenje bolesti, no kod mnogih teških bolesti poput karcinoma, čovjek se često mora suočiti s vlastitom smrtnošću. Koliko je to teško i kako teška dijagnoza utječe na pojedinca, ali i cijelu obitelj, govorila je nedavno održanoj skupštini Hrvatske udruge leukemija i limfomi Nataša Dumbović, koordinatorica palijativne skrbi Varaždinske županije.

Bolno i teško

- Put bolesti je često dug, bolan i težak za svakog pojedinca, ali i obitelj. Teške bolesti iscrpljuju fizički, psihičku, duhovno i socijalno i zato i pojedinac i obitelj trebaju podršku ne samo zdravstvenih djelatnika, nego i socijalnih radnika, duhovnika, volontera, lokalne samouprave, cjelokupnog društva - kazala nam je N. Dumbović te pojasnila kako je zadaća palijativnog tima upravo da tu podršku i osigura.

Uz koordinatoricu Dumbović, tu je i mobilan palijativan tim u kojem su dr.med. Marija Kolačko te prvostupnica sestrinstva Branka Borak, a brinu o 170 palijativnih pacijenata.

- U timu nam kronično nedostaje psiholog koji treba pacijentima i obiteljima, ali i nama - kazala nam je N. Dumbović te pojasnila kako je posao u palijativnoj skrbi mentalno i psihički iscrpljujući.

- Mi pacijente i članove njihove obitelji pripremamo na odlazak, na kraj života, a to nije nešto o čemu učite u školi. U školi su nas učili izlječenju i pomaganju ljudima, a mi u palijativi čovjeku olakšavamo zadnje dane života da ih provedu u dostojanstvu. Radimo s ljudima koji su na kraju života i krajnji ishod je uvijek odlazak pacijenta i obitelj u žalovanju. I uistinu je teško posao ne nositi doma - kazala nam je Nataša Dumbović te pojasnila kako ne može bilo tko raditi u palijativnoj skrbi.

- Svi mi koji radimo u palijativi se prvo moram pomiriti sa svojom smrtnošću moramo biti svjesni da smo prolazni na ovom svijetu i moramo biti psihološki stabilni - kazala nam je Nataša Dumbović koja smatra da javnost nije dovoljno informirana o psihološkim aspektima bolesti.

- Vlada pogrešno uvjerenje da su depresija i anksioznost normalna stanja palijativnog bolesnika. Na psihološko stanje bolesnika, ali i obitelji može se utjecati kroz psihološko savjetovanje i edukaciju. Iako mi dajemo sve od sebe, nažalost u nekim situacijama nismo dovoljno kompetentni - kazala je Dumbović te istaknula kako tu u prvo redu misli na potrebnu pomoć za malodobnu djecu.

- Kako je maloljetnom djetetu kada gleda patnju i propadanje svojih najbližih ili kada im roditelj umire? Kako je ići na posao ili u školu, a znate da vaš voljeni leži doma u patnji i agoniji? Kako odgovoriti na pitanje zašto baš meni? Na ta i druga važna pitanja najbolje može odgovoriti psiholog - kazala nam je Nataša Dumbović .

- Psihološka pomoć za članove tima bi također trebala biti jedna od osnovnih sastavnica palijativne skrbi budući da se svakodnevno susrećemo s patnjom, agonijom i umiranjem. Psihološki kapaciteti zbog toga se troše što dovodi do izgaranja na poslu, depresije, smanjenje mogućnosti empatije i drugih stanja koja rezultiraju time da ljudi odlaze iz palijativne skrbi. Zato je nužno članovima tima osigurati mogućnost psihoedukativnih grupa i edukacija kako bi pružali što kvalitetniju palijativnu skrb - istaknula je Dumbović te kazala kako se bolesnici suočavaju s najrazličitijim izazovima.

- Mnogi bolesnici koji odlaze na kemoterapiju ne znaju za sve nuspojave koje kemoterapija nosi, među najčešćima nuspojavama za koje nas zovu su opća slabost organizma. I kada čovjek koji je do jučer odlazi na posao ne može ustati iz kreveta nastaje strah i panika, a radi se o uobičajenoj nuspojavi kemoterapije - kazala je Dumbović te pojasnila kako tim za palijativu educira bolesnika i obitelj o bolesti te kako se s njome nositi. Tabu tema Uz to, obitelji se pomaže prilagoditi način života i svakodnevnu rutinu te da preuzmu kontrolu nad životom i zadrže pozitivan stav.

- U našoj Županiji je umiranje i suočavanje s terminalnim bolestima dosta tabu tema i ljudi izbjegavaju o tome govoriti. Živimo u društvu u kojem u javnom prostoru bolest i smrt ne prikazuju već samo familije koje su dobro i zdrave. I djeca su uče da nema bolesti, stariji ljudi se često smještaju u domove i izolirana su od starijih ljudi koji odlaze tako da mnogo puta ljudi ne shvaćaju da je kraj sastavni dio tog života. Zato kada se nađu u takvim situacijama to je jako veliki stres - kaže Nataša Dumbović koju veseli da se ipak situacije mijenja nabolje.

- Ljudi vide da im pomažemo i iako su mnogi u početku skeptični kada počnu raditi s nama reakcije su pozitivne. Zato i ovim putem pozivam sve koji trebaju pomoć oko palijativne skrbi, ne samo bolesnici i obitelji nego i profesionalci, da nam se jave - kazala je Dumbović te istaknula kako je pomoć koju pruža palijativni tim potpuno besplatna, tj. financirana od strane HZZO-a.

Svi koji imaju potrebu za pomoć s palijativnim bolesnikom mogu se javiti na brojeve telefona 099 398 5073 ili 042 398 571 te na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

“Poboljšanja kvalitete života kad život gubi smisao”

- Palijativna skrb, kao struka počiva na timskom radu različitih stručnjaka, razvila se kao zasebna filozofija zbog potrebe za brigom ne samo o čovjeku koji umire, već i o njegovoj obitelji. Palijativna skrb ima za cilj vratiti dostojanstvo pojedincu, a obitelji educira i aktivno uključuje u liječenje i odlučivanje o skrbi. Sve to dovodi do poboljšanja kvalitete života kad život gubi smisao. Palijativna skrb obitelji i bolesniku može pomoći da što je moguće kvalitetnije proživi život do samog kraja, da daje stručnu i profesionalnu podršku bolesniku i obitelji te da pomogne za vrijeme žalovanja - pojasnila je Nataša Dumbović.

- Palijativna skrb, kao struka počiva na timskom radu različitih stručnjaka, razvila se kao zasebna filozofija zbog potrebe za brigom ne samo o čovjeku koji umire, već i o njegovoj obitelji. Palijativna skrb ima za cilj vratiti dostojanstvo pojedincu, a obitelji educira i aktivno uključuje u liječenje i odlučivanje o skrbi. Sve to dovodi do poboljšanja kvalitete života kad život gubi smisao. Palijativna skrb obitelji i bolesniku može pomoći da što je moguće kvalitetnije proživi život do samog kraja, da daje stručnu i profesionalnu podršku bolesniku i obitelji te da pomogne za vrijeme žalovanja - pojasnila je Nataša Dumbović.

Označeno u