Povodom izlaska nove knjige zanimljivog naziva “Zašto guramo glavu u pijesak” porazgovarali smo s uglednom psihologinjom prof. dr. Mirjanom Krizmanić, autoricom više bestselera iz područja psihologije i samopomoći.
U razgovoru za Varaždinske vijesti otkriva odakle crpi ideje za knjige, a osvrnula se i na aktualne prilike u društvu, ponajviše goru- ći problem iseljavanja iz Hrvatske. Kritički se osvrnula i na političare.
Iza vas je nekoliko uspješnica iz primijenjene psihologije. Što vas je potaknulo na pisanje nove knjige?
Odgovor na ovo pitanje traži kraći uvod. Stjecajem okolnosti - odlazak u mirovinu, nezadovoljstvo prevođenim knjigama samopomoći... - i zahvaljujući nagovaranju moje bivše studentice, a u tom trenu kolegice i urednice iz Profila, napisala sam svoju prvu popularnu knjigu iz primijenjene psihologije – “Tkanje života”. Knjiga je,sasvim neočekivano, postala vrlo čitana pa je prodano više od 100.000 primjeraka. Tada sam odlučila napisati drugu knjigu, pa treću i tako je nastao cijeli niz od osam knjiga iz različitih područ- ja primijenjene psihologije. Umjesto davanja savjeta tipa “Pet koraka do dobrog supruga” ili “7 koraka do samopouzdanja”, pokušala sam u tim knjigama nuditi različita moguća rješenja za niz problema iz svakodnevnog života većine ljudi. Reakcije čitatelja, koji bi mi na ulici ili u trgovini ispričali kako im je neko od ponuđenih rješenja pomoglo ili ih je neka od preporuka potaknula na neku uspješnu akciju, poticali su me na nastavak pisanja. Svaka od knjiga nastala je bilo na temelju opažanja da se ljudi u nekom od područja života (npr. u romantičnim odnosima, starenju) susreću s nizom problema ili je bila potaknuta mojim interesom za neku pojavu ili područje života. I tako sam, koristeći znanja iz psihologije i stručnu literaturu te vlastita opažanja i iskustvo napisala tih prethodnih osam ili devet knjiga.
Jesu li hrvatski političari prosjek države, odnosno građana po sposobnostima?
Pretpostavljam da je većina naših političara po svojim sposobnostima prosječna, iako ih ima i iznad i ispod prosjeka. Ali pošto oni jedini u ovoj zemlji nisu prisiljeni prolaziti bilo kakva testiranja, pitam se po kojim bismo kriterijima mogli procjenjivati njihove sposobnosti? Ako se vratimo na prošlo pitanje, pa kao kriterij uspješnosti ili sposobnosti uzmemo njihovu imovinu, tada moramo reći da su zaista mnogi od njih daleko iznad prosjeka po sposobnosti stjecanja imovine...
Cijeli zanimljivi intervju čitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti
