PROVJERILI SMO Zašto najviše ilegalaca prelazi u Sloveniju baš u Dubravi Križovljanskoj

Napisao/la: -
Vladimir Friščić, načelnik Postaje granične policije Varaždin Vladimir Friščić, načelnik Postaje granične policije Varaždin Foto: Krešimir Đurić

Premda je na pojedinim mjestima u pograničnom naselju Dubrava Križovljanska tijekom pretprošle i prošle godine postavljena žičana ograda, a potom i panel ograda s ciljem da se spriječe slučajevi poput migrantske krize krajem 2015., ilegalnih prelazaka ondje i dalje ima, a ne manjka ni pokušaja “šverca” razne robe.

Pametni telefoni, zemljovidi...

Dubrava Križovljanska je, naime, specifično naselje u sastavu općine Cestica gdje na pojedinim dijelovima upravo sredinom ceste prolazi granica između Slovenije i Hrvatske. Dobra cestovna infrastruktura i prometna povezanost, pojašnjava nam načelnik Postaje granične policije Varaždin Vladimir Friščić, jedni su od najvažnijih razloga zašto na području Dubrave Križovljanske ima najviše ilegalnih prelazaka iz Hrvatske u Sloveniju.

- Na području Dubrave Križovljanske 2016. bilo je 19 ilegalnih prelazaka, a 2017. nešto više, odnosno 23. Gledajući 54,1 kilometra državne granice, od Macelja do Trnovca, 2016. imali smo ukupno 50 slučajeva ilegalnih prelazaka, odnosno ukupno su 122 osobe zatečene u ilegalnom prelasku, dok je 2017. bilo 40 slučajeva i 116 osoba. Među njima je najviše bilo državljana Afganistana, Pakistana, Irana, Sirije i Kosova - ukazuje Friščić, dodajući da je u prava dva i pol mjeseca ove godine već 25 osoba pokušalo ilegalno prijeći granicu.

Neki ilegalno preko granice idu u vlastitom “aranžmanu”, a neki i organizirano. U tome sudjeluju i građani Slovenije, kao i drugih zapadnih zemalja EU. Tako je temeljem čl.326. Kaznenog zakona, odnosno zbog protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, podnijeta kaznena prijava protiv Slovenca koji je u studenom ilegalno pokušao prevesti osmoricu Pakistanaca. Uz to, zabilježena su i dva slučaja pomaganja u ilegalnom prelasku, iako je za taj prekršaj prema Zakonu o strancima zapriječena kazna od 23.000 kuna po prevezenom strancu. U jednom je slučaju Hrvat pomagao Pakistancu u pokušaju ilegalnog prelaska, a u drugom Belgijanac - Irancu!

Afganistanci uskočili u kamion

Na naše pitanje kako strani državljani uopće znaju gdje bi u Dubravi Križovljanskoj možda mogli ilegalno prijeći iz Hrvatske u Sloveniju, Friščić kaže da u današnje vrijeme pametnih telefona ništa nije nemoguće.

- Dobro su informirani i unaprijed se pripremaju. U nekim slučajevima čak kupuju jednokratne SIM kartice i potom ih Google maps navodi kuda moraju ići, a u nekoliko smo slučajeva pronašli i nacrtane karte - objašnjava načelnik Postaje granične policije Varaždin.

Usprkos sve češćim i sofisticiranijim ilegalnim prelascima, drži da panel ograda ima svoju svrhu.

- Panel ograda nam je u određenoj mjeri olakšala zaštitu državne granice. Odnosno, nismo toliko “rastegnuti”, iako i dalje imamo problema s ilegalnim prelascima. Moramo se, da tako kažem, nadmudrivati s njima i pokrivati državnu granicu, bilo automobilima, motociklima ili pješke - naglašava Friščić.

Postaja granične policije Varaždin broji stotinjak zaposlenih policijskih službenika, koji su obučeni i za zaštitu državne granice te za poslove, koji se tiču samih graničnih prijelaza. I tu su policajci imali neuobičajenih slučajeva kao i kod ilegalnih prelazaka.
Primjerice, lani u studenom su u tovarnom prostoru teretnjaka, čiji je vozač normalno želio prijeći granični prijelaz, zatečena četvorica Afganistanaca. Vozač, kako kaže Friščić, pojma nije imao da ih vozi jer je utvrđeno da su oni sami na vrhu teretnjaka prerezali ceradu i ušli u tovarni prostor bez njegova znanja! Usprkos tome, vozača je carina kaznila s 10.000 kuna kazne jer je dužan osigurati robu koju prevozi, a Afganistanci su vraćeni u Srbiju odakle su došli...

Što se sve "šverca" preko granice i kako čitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti

Martina Pižeta

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.