FOTO: Podravska brza cesta trebala bi postati prioritet

| 31.3.2016. u 15:20h | Objavljeno u Aktualno
Ljekarne VŽŽ

U općini Martijanec, u Kulturno informativnom centru, organiziran je Okrugli stol pod nazivom "Podravska brza cesta u funkciji demografske, ekonomske i okolišne održivosti Podravine".

Na okruglom stolu govorilo se o nužnosti što žurnijeg preusmjeravanja prometa Podravske magistrale koja je od nacionalnog i međunarodnog značaja iz naselja općina i gradova, odnosno gradnju Podravske brze ceste.

Naime, zbog intenzivnog je prometa magistralom u općini Martijanec znatno smanjena protočnost prometa te u pitanje dolazi sigurnosti sudionika u prometu, kvaliteta života mještana zbog buke i vibracija te je također ugrožena i vrijedna kulturno-povijesna baština te se iz tog razloga izgradnja Podravske brze ceste nameće kao jedino rješenje u cilju demografske, ekonomske i okolišne održivosti Podravine.

Uvodna su izlaganja održali Marijan Horvat, načelnik općine Martijanec, dr.sc. Petar Feletar, aisistent na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti koji je govorio o temi "Podravska magistrala – temelj gospodarskog razvitka Podravine" te doc.dr.sc. Ružica Vuk s Geografskog odsjeka Prirodoslovnog matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temom "Podravska brza cesta – nužnost i nada".

- Mi već dulje razmišljamo o izgradnji Podravske brze ceste, ali ponovno nas je potaknuo novi događaj, a to je da se tresu zgrade, trese se crkva, uništavaju se objekti dok promet iz dana u dan sve više jača dok je opasnost za stanovništvo i materijalna dobra te sigurnost u prometu upitna zbog sve lošijeg stanja – istaknuo je Marijan Horvat, načelnik općine Martijanec koji je nadodao kako je sama cesta od velika značaja, ali ne samo za općinu Martijanec već za čitavu Republiku Hrvatsku, jer cesta prolazi pograničnim područjem i spaja zapadni i istočni dio sjeverne Hrvatske što je jako veliko područje.

O izgradnji Podravske brze ceste već se godinama govori, postoji projektna dokumentacija, međutim nikako da dođe na red te postane najviši prioritet izgradnje cestovne infrastrukture na području Republike Hrvatske.

- Ja prije svega podržavam inicijativu općine Martijanec i mislim da je ova teme nepresušno potrebna da se široka javnost informira koliko je zapravo ta Podravska brza cesta važna za razvitak ovoga kraja i ne samo ovoga kraja, već u širem kontekstu i cijelog sjeverozapadnog i istočnog dijela, odnosno za povezivanje središnje, istočne i zapadne Hrvatske. Nažalost u planovima i strategijama na nacionalnoj razini nije dovoljno potencirana važnost Podravske magistrale zato podržavamo ovakve inicijative koje to na adekvatan način prezentiraju i pobliže objašnjavaju – rekao je Petar Feletar, aisistent na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti te nadodao kako je za ovaj projekt potrebna samo snažna politička volja kako bi se ovako krucijalni projekti odradili.

Doc.dr.sc. Ružica Vuk, s Geografskog odsjeka Prirodoslovnog matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknula je kako se brojke odnose na promet koji se intenzivira od 2012. kontinuirano od kad postoje podaci, pogotovo na ovom dijelu sadašnje podravske magistrale.

-Ako gledam samo našu općinu onda više od pola stanovništa živi u četiri naselja koja su kontinuirano uz prometnicu. Iz tih se dvorišta i gospodarstava naše općine izravno izlazi na magistralu. Ako je 50 posto stanovništa jedne općine izravno ugorženo, ako su njihova dobra prije svega stambeni objekti pod stalnim vibracijama, ako su kulturno povijesne znamenitosti kao što je naša župna crkva ugroženi, ne znam što bi se moralo dogoditi da bi se od početne ideje i inicijative o gradnji Podravske brze ceste došlo do pune realizacije - napomenula je Ružica Vuk te nadodala kako ne zna gdje je zapelo s realizacijom, ali se nada da će se danas dobiti neki odgovori i objediniti se ideje kako bi se u što kraćem roku došlo do realizacije.

Okrugli stol u općini Martijanec potaknuo je veliku zainteresiranost te su stigli i gradonačelnici Ludbrega i Varaždinskih Toplica, Dubravko Bilić i Goranka Štefanić te načelnici Sračinca, Cestice, Petrijanca i Svetog Đurđa.