Po broju sudaca, ali i neriješenih predmeta viceprvaci smo EU

Napisao/la: M.P./VV/Poslovni.hr -
Po broju sudaca, ali i neriješenih predmeta viceprvaci smo EU Foto: Ilustracija

U Hrvatskoj gotovo nema skupa gospodarstvenika ili investitora na kojemu se među glavnim problemima ne istakne pravna nesigurnost, sporo pravosuđe, slaba zaštita vjerovnika. Stoga teško da bilo koga čudi što u najnovijem izdanju Pregleda stanja u području pravosuđa u EU Hrvatska ispada četvrta najlošije percipirana članica, iza Italije, Bugarske i Slovačke, piše Poslovni.hr.

Taj su usporedni pregled u EK zamislili kao informativni alat koji bi nacionalnim tijelima trebao pomoći u podizanju kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnog sustava, bliže onima koji su prepoznati kao najbolji. A to su Danska, Finska, Švedska, Austrija, Irska i Luksemburg.

U pojedinim aspektima, međutim, hrvatsko je pravosuđe rangirano i lošije od čevrtog mjesta odozdo. Pregled stanja, koji je dio europskog semestra, prvi put obuhvaća i rezultate ankete Eurobarometra provedenih radi detaljnijeg ispitivanja percepcije neovisnosti pravosuđa u EU među građanima i poduzećima, a oni su pokazali, npr., da u Hrvatskoj najveći postotak ispitanika (čak 56%) kao glavni razlog za nedostatak neovisnosti vidi upletanje ili pritisak od strane vlade i političara.

U tome su nam uz bok Slovenija i Bugarska. Slovenija je, pak, jedina država u EU s više sudaca na 100.000 stanovnika nego što ih ima Hrvatska. U Hrvatskoj na sto tisuća stanovnika imamo 41 suca, odnosno četiri manje nego Slovenci. Usporedbe radi, Irska ih ima samo 3,5 na sto tisuća stanovnika, a razmjerno malim brojem ističu se i Danska, Malta, Francuska. To što smo 'viceprvaci' EU prema (relativnoj) brojnosti sudaca, međutim, ne vidi se na statistici neriješenih predmeta. I po broju predmeta koji čekaju na rješenje u građanskim i trgovačkim predmetima smo pri vrhu. Na rješenje kod nas čeka 8,4 predmeta na 100 stanovnika, a i taj pokazatelj lošiji je samo u Sloveniji (s 12 predmeta).

Prema vremenu za donošenje prvostupanjskih presuda u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima negdje smo na sredini ljestvice. U 2014. je za njih trebalo prosječno 134 dana, što je triput kraće nego u Italiji, četiri puta kraće nego u Malti, ali i gotovo sedam puta dulje nego u Danskoj.

U Komisiji su zaključili da su na razini EU vidljivi napori za poboljšanje pravosudnih sustava. Oni se očituju u kraćem trajanju postupaka u građanskim i trgovačkim predmetima, širenju mogućnosti elektroničkog podnošenja sporova male vrijednosti. No, i dalje manje od pola država članica ima standarde za mjere kojima se smanjuje broj zaostalih predmeta, a još ih manje određuje maksimalno razdoblje tijekom kojeg bi predmeti trebali biti u postupku, ističu u EK.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.